Pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja, Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Sisačko-moslavačke županije (HDLSKL SMŽ) i Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Splitsko-dalmatinske županije (HDLSKL SDŽ) organiziraju obilježavanje Dana sjećanja na žrtve srpskog koncentracijskog logora Glina.
Ovim okupljanjem odaje se počast svim hrvatskim braniteljima i civilima koji su tijekom Domovinskog rata bili zatočeni, mučeni i zlostavljani u srpskom koncentracijskom logoru Glina, kao i svim žrtvama ratnih zločina počinjenih na području Banovine.
Tijekom velikosrpske agresije od 1991. do 1995. godine u logoru Glina je bilo zatočeno više od 250 evidentiranih hrvatskih branitelja i civila.
'Broj osoba koje su dovođene u logor Glina je puno veći. Logor Glina je bio glavno mjesto odluke tzv. 'Republike srpska krajina - Banija' po pitanju sudbine zatočenih hrvatskih branitelja i civila. Dio zatočenih je odveden u druge srpske koncentracijske logore na područjima okupacije (logor Knin, logor Manjača, logor Stara Gradiška, logor Vojnić, logor Slunj... ). Logor na otvorenom znači nekoliko tisuća civilnih osoba koji nisu imali mogućnosti napustiti okupirano područje od strane srbočetničkih terorista. Sva sela Banovine su opljačkana i spaljena, a stanovništvo je likvidirano', kaže Ivan Turudić, predsjednik HDLSKL SDŽ.
Ustrojavanje i djelovanje srpskog koncentracijskog logora Glina
Nakon početka oružane pobune i uspostave srpske okupacijske vlasti na području Banovine 1991. godine, pisanom zapovjedi 26. kolovoza 1991. godine na području Gline uspostavljen je srpski koncentracijski logor Glina kroz koji su prošli brojni hrvatski civili i branitelji. Objekti na području Gline korišteni su za zatvaranje, mučenje i ubojstva osoba koje su bile zarobljene ili nezakonito privedene zbog svoje nacionalne pripadnosti, pripadnosti hrvatskim obrambenim strukturama ili drugih okolnosti povezanih s ratnim događanjima.
Zatočenici su držani u nehumanim uvjetima te su, prema svjedočanstvima preživjelih logoraša, bili izloženi fizičkom i psihičkom nasilju, prijetnjama, ponižavanju i drugim oblicima zlostavljanja. Prema iskazima preživjelih i dostupnim saznanjima, pojedini zatočenici tijekom zatočenja ubijeni su.
'S ponosom i dubokim pijetetom prisjećamo se ubijenih u srpskom koncentracijskom logoru Glina: Milan Litrić, Borislav Litrić, Ante Žužić, Janko Kaurić, Stjepan Šmisl, Ivan Palajić, Ivan Gregurić i Vlado Turković. Preživjeli logoraši svojim su svjedočanstvima tijekom proteklih desetljeća ukazivali na organiziranost sustava zatočenja, način njegova djelovanja, zapovjednu strukturu i odgovornost pojedinaca koji su sudjelovali u uspostavi i održavanju takvog sustava. Optuženi ratni zločinci: Mile Paspalj, Stanko Palančanin, Đuro Birač, Josip-Joso Kovačević, Dušan Vujnović, Marko Vrcelj, Dušan Jović, Vlado Ćupović, Nenad Petrović, Baltić i drugi presudili su navedenim žrtvama u sekundi', dodaje Turudić.
Odgovornost za počinjene zločine
Za ratne zločine počinjene tijekom Domovinskog rata na području Republike Hrvatske vođeni su brojni kazneni postupci pred domaćim i međunarodnim sudovima. U sudskim postupcima utvrđivala se odgovornost pojedinaca za progon, nezakonita zatočenja, zlostavljanja i druga kaznena djela počinjena nad hrvatskim civilima i braniteljima.
'Svaki pokušaj u javnom prostoru umanjivanja, ignoriranja i revizionističkog narativa koji vrijeđa žrtve Domovinskog rata po primjeru lažne jugoslavenske historiografije o Drugom svjetskom ratu i poraću (neprocesuiranje odgovornih za ratne zločine nad hrvatskim narodom) ostavlja sjeme zla i temelj za buduće podjele i sukobe na vjerskoj i političkoj razini', smatra Turudić.
Poziv za informacije o nestalim osobama
Posebno bolno pitanje koje i danas opterećuje obitelji stradalih jest sudbina nestalih hrvatskih branitelja i civila s područja Gline, Banovine, Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ističe on.
'Desetljećima nakon Domovinskog rata brojne obitelji još uvijek tragaju za svojim najmilijima te žive u neizvjesnosti bez konačnog saznanja o njihovoj sudbini i mjestu posljednjeg počivališta. Ovim putem pozivamo sve osobe koje imaju bilo kakva saznanja o nestalim osobama, mjestima zatočenja, mogućim lokacijama grobnica ili druge informacije koje mogu pomoći u pronalasku nestalih, da ih podijele s nadležnim institucijama, udrugama proizašlim iz Domovinskog rata i predstavnicima obitelji nestalih.
Svaka informacija, bez obzira na to koliko se na prvi pogled činila malom ili nevažnom, može biti od velike pomoći u rasvjetljavanju sudbine nestalih i pružanju odgovora njihovim obiteljima. Traženje nestalih nije samo pitanje prošlosti, nego trajna humanitarna i moralna obveza prema žrtvama,
njihovim obiteljima i budućim generacijama', poručuje Turudić.
Sjećanje koje obvezuje
Žrtve srpskog koncentracijskog logora Glina nisu samo dio ratne povijesti nego i trajno upozorenje na posljedice nasilja, mržnje i kršenja temeljnih ljudskih prava.
'Obitelji stradalih i bivši logoraši već desetljećima svjedoče o proživljenim patnjama, nastojeći očuvati dostojanstvo žrtava, povijesnu istinu i trajno sjećanje na sve koji su stradali. Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve srpskog koncentracijskog logora Glina izraz je dubokog poštovanja prema žrtvama i obveza da se njihova stradanja nikada ne zaborave.
Očuvanje istine o stradanju hrvatskih branitelja i civila u srpskim koncentracijskim logorima te njegovanje kulture sjećanja zajednička je odgovornost svih nas. Sjećanjem na žrtve iskazujemo poštovanje njihovoj patnji, doprinosimo očuvanju povijesne istine i prenosimo poruku budućim naraštajima o važnosti mira, slobode, ljudskog dostojanstva i poštivanja temeljnih ljudskih prava', zaključio je Turudić.
