Nakon što se veliki projekt usklađivanja katastra i zemljišnih knjiga zahuktao, donosimo iskustva iz prve ruke i s terena. Zašto se čini da je državi više stalo do imovine vlasnika nego njima samima? Što će se promijeniti kada budemo imali digitalni ažurni sustav? Kako se vlasnici mogu pripremiti? Na ova i brojna druga pitanja u novoj Špici s Macanom odgovore daju Vedran Car, predsjednik Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije i Antonio Šustić, ravnatelj Državne geodetske uprave koja je pokrenula projekt katastarskih izmjera.
Hrvatska je jedna od rijetkih država koja na sustavan način provodi usklađivanja katastra i zemljišnih knjiga kroz nacionalni projekt, rekao je u Špici s Macanom ravnatelj Državne geodetske uprave Antonio Šustić. ‘Planirano je da će proces trajati 10 godina. To vrijeme će biti dovoljno za sređivanje velikog dijela nekretnina , ali cilj projekta su čisti papiri za sve vlasnike’, pojasnio je. Projektom bi se riješio problem s kojim se građani svakodnevno susreću - neusklađenost katastra i zemljišnih knjiga, naglasio je Vedran Car, predsjednik Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije. ‘Tko god je upisan u katastar, u zemljišnu knjigu ili polaže pravo vlasništva na određenoj nekretnini, u našem postupku ima jednaka prava, a to je da dokaže pravo vlasništva koje se dokazuje određenim radnjama u postupku izmjere i dokazima propisanima Zakonom o zemljišnim knjigama i vlasništvu. Ako se netko ne nalazi u nekoj od evidencija, to ne znači da je izgubio svoja prava, nego ih treba dokazati’, istaknuo je Car.
Program je planiran do 2030. godine i predviđa obnovu katastra i zemljišnih knjiga za oko 600.000 hektara zemljišta i nekretnina. Cilj je uskladiti podatke dvaju ključnih državnih registara - katastra i zemljišnih knjiga - kako bi vlasnici nekretnina dobili ‘čiste papire’ - točne, ažurne i digitalne evidencije o nekretninama. Mjere se samo građevinska zemljišta, naglasio je Šustić. ‘Prema podacima Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Hrvatska ima preko 550 tisuća hektara građevinskog zemljišta. To su najvrjednija područja koja privlače najviše investitora, ali također mogu osigurati napredak običnog čovjeka, jer zemljište može založiti ili na njemu ishoditi građevinsku dozvolu, pa i koristiti ga na način da mu donosi profit’, dodao je Šustić.
U praksi to znači da ovlaštene geodetske tvrtke izlaze na teren, pozivaju vlasnike parcela i utvrđuju točne granice katastarskih čestica, njihove koordinate i površinu, objekte i druge elemente koji se nalaze na parceli te način korištenja zemljišta (npr. oranica, pašnjak ili livada). Građani će tijekom postupka kroz kanale oglašavanja biti pozivani na obilježavanje granica svojih parcela, a njihovo sudjelovanje važno je kako bi granice bile pravilno utvrđene i kako bi se izbjegli budući sporovi. Sudjelovanjem u postupku vlasnici mogu provjeriti jesu li podaci u službenim evidencijama točni, potvrditi granice svoje nekretnine te riješiti eventualne nesklade između katastra i zemljišnih knjiga.
Šustić objašnjava kako će uređeni podaci o nekretninama omogućiti vlasnicima lakše raspolaganje imovinom. ‘Takva nekretnina može se koristiti kao jamstvo za kredit, za ishođenje građevinske dozvole ili za uključivanje u investicijske i turističke projekte’, daje primjere.
Praksa izmjere nije ništa novo; prve katastarske izmjere na području Hrvatske bile su prije 200 godina u vrijeme Austro-Ugarske, a cilj im je bio pravednije oporezivanje, pojasnio je Car. ‘Specifično je bilo što su i prije bili sustavi oporezivanja zemljišta, ali je Austro-Ugarska krenula u katastarske izmjere kako bi prestala oporezivati ljude po dobivenom prinosu rada na zemljištu nego po veličini zemljišta kojeg posjeduju, koji postaje pravedna porezna osnovica’, pojasnio je i dodao kako je Dalmacija područje koje danas ima najviše neriješenih imovinsko-pravnih slučajeva. ‘Imao sam slučajeve na terenu u kojima su ljudi po prvi put svojim obiteljima iz dijaspore pokazivali granice parcele’, ispričao je Car. ‘Postoje i slučajevi kada ljudi nisu ni svjesni gdje im se nalaze njihova zemljišta’, napomenuo je Šustić; ‘Ljudi slabo brinu o svojoj imovini i na zemljište misle tek kada im zatreba. Postoje slučajevi ljudi koji su upisani u registar, a nemaju pojma da su uopće upisani’, kazao je.
Na digitaliziranim katastarskim kartama iz vremena Austro-Ugarske možete pogledati kako je izgledala podjela zemljišta prije približno 200 godina - https://bit.ly/katastarau
Paralelno se uz nacionalni projekt usklađivanja katastra i zemljišnih knjiga provode i komasacije odnosno okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta. ‘Sada je u procesu nekoliko komasacija i vjerujem da će se zemljišta kroz izmjene zakona dodatno okrupniti i urediti. U Jugoslaviji su se kroz proces komasacije okrupnila velika područja poljoprivrednih zemljišta, a to se najbolje vidi istočno od Novske’, objasnio je Šustić. Jedan od problema koje država treba riješiti je kako sankcionirati neodgovorne vlasnike, kazao je Car. ‘Većina vlasnika ima stav da imaju apsolutna prava, a zaboravljaju drugi dio obveza. Primjerice, problem je zapuštenost poljoprivrednih zemljišta gdje zakon jasno propisuje kako je vlasnik zadužen za održavanje da bude prikladno za proizvodnju. Država izbjegava napraviti korak da sankcionira vlasnike koji ne rade ono što im je po zakonu obaveza’, zaključio je Car.
Provjerite svoje nekretnine na službenom portalu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije te Državne geodetske uprave ‘Uređena zemlja’ koji omogućuje pristup podacima iz zemljišnih knjiga i katastra na jednom mjestu - https://bit.ly/uredjenazemlja.
Vedran Car je diplomirani inženjer geodezije i predsjednik Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije. Trenutno je suvlasnik i direktor privatne geodetske tvrtke. U struci je specijaliziran za radove katastarskih izmjera. Od 2018. godine aktivno je uključen u rad strukovnih organizacija (HUP), a od 2024. godine predsjednik je Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije.
Antonio Šustić je diplomirani inženjer geodezije i glavni ravnatelj Državne geodetske uprave. Nakon završenog studija na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, profesionalnu karijeru započeo je kao inženjer geodezije u privatnom sektoru. Od 2001. godini zaposlen je u Državnoj geodetskoj uprave, gdje je prošao put od voditelja pododsjeka i načelnika odjela, preko voditelja službi i sektora, do zamjenika glavnog ravnatelja, a od 2022. godine obnaša dužnost glavnog ravnatelja. Tijekom više od dva desetljeća rada u sustavu katastra i zemljišne administracije aktivno je sudjelovao u modernizaciji katastarskog sustava, unaprjeđenju službenih registara i razvoju institucionalnih kapaciteta.
Podcast Špica s Macanom realiziran je u suradnji s portalom Pogled.hr, dijelom grupacije Media Solutions u sklopu koje djeluju vodeći hrvatski regionalni mediji – Novi list, Glas Istre, Glas Slavonije i Zadarski list.
Kliknite da biste gledali sljedeću epizodu podcasta Špica s Macanom.
U trećoj sezoni podcasta Krešimir Macan sa stručnjacima iz različitih sektora donosi novu perspektivu i razmatra potencijalna rješenja za izazove i aktualnosti iz Hrvatske i svijeta. Špica s Macanom premijerno se emitira na YouTube kanalu http://bit.ly/spicamacan svake subote od 10 sati, te reemitira na deset lokalnih televizija - Z1, TV Nova Pula, TV Dalmacija, Jadran TV, Kanal Ri, VTV, Diadora TV ,Osječka TV, Blue TV i Libertas TV, a sve epizode dostupne su i za slušanje na Spotifyju http://bit.ly/spicaspotify i Apple podcastima https://apple.co/47hlYqB.