Što se dogodi kad Splićanin ode na studij u Dansku? Pravo oduševljenje za skoro 17 tisuća ljudi koji su na TikTok profilu @pjeeero uče više o prednostima i manama života i studiranja u inozemstvu, bez filtera i s dozom splitskog humora - a sve zahvaljujući 24-godišnjem Pjeru Kargotiću. Kako kaže, Danska se kao opcija pojavila još 2021., no budući da je tada na željenom studiju ukinut preddiplomski studij novinarstva na engleskom jeziku, put ga je odveo u Zagreb. Ipak, od svog sna nije odustao te je nakon završenog preddiplomskog studija novinarstva na Fakultetu političkih znanosti, svoj akademski put nastavio na diplomskom studiju Medija i komunikacije u gradiću Roskildeu.
Da Pjero zna posao i da je izabrao pravu struku, vidi se po kreativnom i zanimljivom sadržaju koji je istovremeno njegov digitalni dnevnik, prilika za poslovne suradnje te mjesto razmjene iskustava. Tako smo ga i mi virtualnim putem za naš serijal 'Splićani vani vs. stranci u Splitu' odlučili detaljnije propitati o njegovu iskustvu, razlikama između danskog i hrvatskog visoko obrazovnog sustava, običajima te cijenama. Saznali smo i kako danski zvuči iz perspektive jednog Hrvata, što bi Splićane opasno naljutilo u Danskoj te po čemu su Zagrepčani sličniji Dancima uz mnoštvo drugih zanimljivosti.
Kakva je bila reakcija okoline i obitelji nakon što ste im iznijeli svoj plan o studiranju vani?
- Reakcija je bila klasična: prvo malo šoka, al’ posli puno ponosa. Roditelji su bili sretni, ali naravno da su rekli: 'A di baš u Dansku, tamo sve košta k’o suvo zlato i mrak je u 3 popodne.' I prijatelji su bili šokirani na trenutak, ali su pokazali oduševljenje i odmah najavili posjete.
Je li postupak upisa bio izazovan ili je bilo lakše od očekivanog?
- Iskreno, manje strašan nego što izgleda jer je danski sustav vrlo jasan, sve je online i dobro objašnjeno. Najviše vremena ode na motivacijsko pismo i skupljanje dokumenata. Neću lagati, olakšavajuće je kad imaš prijatelje koji su već studirali u Danskoj pa su dostupni za sva pitanja.
Koji je bio prvi dojam nakon dolaska u Kopenhagen?
- Da je čisto i uredno, da ima puno bicikala i osjećaj da sve ide 'lagano', a da je funkcionalno. I naravno, cijene koje su me odmah prizemljile.
Kao mlada osoba, koje razlike biste istaknuli kao najveće u načinu života između Zagreba, Splita i Kopenhagena?
- Svaki grad je poseban na svoj način. U Splitu sve ide 'pomalo', dok se u Zagrebu živi brže i ambicioznije, a u Kopenhagenu je sve organizirano, počevši od prijevoza do birokracije. U Danskoj ljudi stvarno poštuju balans i vrijeme za sebe, što mi je od početka fascinantno.
Kako se danski način studiranja razlikuje od hrvatskog? Je li lakše, teže, zanimljivije?
- Moj fakultet je puno praktičniji te je poznat po projektnoj nastavi i slobodi u kreiranju vlastitih istraživanja. Radi se u grupama, pišu se projekti, potiče se kritičko razmišljanje. Nije lakše, ali je smislenije jer učiš kroz rad, a ne kroz bubanje napamet. Uz to, opcija pisanja diplomskog rada u paru ili grupi je totalno novo i zanimljivo iskustvo.
Kako ste riješili one praktične stvari poput smještaja, financiranja? Je li potrebno štedjeti prije odlaska na studij vani ili je sustav sam po sebi dobro organiziran?
- Smještaj je najteži dio i zato treba krenuti u potragu za njim rano te biti uporan. Financijski gledano, Danska je skupa, ali sustav je dobro organiziran i studenti primaju visoke stipendije od države ako rade barem 10 sati tjedno. Ipak, štednja prije odlaska definitivno pomaže.
Koliko je zapravo skup svakodnevni život u Danskoj u usporedbi s Hrvatskom i kako se nosite s tim?
- Skup je, ali predvidljivo skup. Znaš da će kava biti kojih 5 do 6 eura, pecivo 4, a piva 7 eura i to je to. Najveći su šok stanovi, ali kad se navikneš, jednostavno naučiš optimizirati troškove.
Koje je Vaše viđenje medija, PR-a i novinarstva u Danskoj u odnosu na Hrvatsku? Ima li više prilika za mlade ljude?
- Danska industrija stabilnija je i više digitalno orijentirana. Ima puno prilika za mlade, pogotovo u komunikacijama i kreativnim industrijama, ali, neću lagati, ipak treba znati jezik za zaposljenje jer je to praktički jedini alat za rad.
Potreban je i networking, tj. preporuča se što više upoznavati ljude jer je lakše preko nekog pronaći posao. Uz to, transparentnost je veća, a radna kultura zdravija. Naime, njihovo puno radno vrijeme iznosi 37 sati tjedno, a godišnji odmori traju i po 6 tjedana.
U privatno vrijeme stvarate sadržaj za TikTok. Je li snimanje TikTok videa više hobi ili planirate to dalje profesionalno razvijati?
- Počelo je kao hobi, ali dugoročno ga vidim kao alat za poslovne prilike, no naravno i za osobno izražavanje. Volim tu činjenicu da se mogu i našaliti dok istovremeno dijelim informaciju i osobno iskustvo.
Nažalost, ne gledaju svi blagonaklono na mladež koja želi iskusiti život vani. Pamtite li neki smiješan ili bizaran TikTok komentar ostavljen ispod Vaših videa o životu u Danskoj? Ili možda neki koji Vas je motivirao da nastavite u tom smjeru?
- Ne čitam previše komentare, ali bude često onih poput: 'Lako ti je živjeti u Danskoj kad ti tata sve plaća.' Fun fact - samostalno se financiram od završetka srednje škole. I u Zagreb, a i u Kopenhagen sam se odselio na svoju ruku, s minimalnom financijskom potporom svoje obitelji.
Koje vrste videa Vi najviše volite snimati, a što publika najviše voli?
- Osobno najviše volim raditi videe o kulturi, sustavu i svakodnevnim situacijama. Publika najviše voli usporedbe, npr. Hrvati vs. Danci, cijene, navike, šokovi. Najveću reakciju dobio sam ispod videa o tome kako Danci ostavljaju bebe u kolicima ispred kafića ili restorana čak i zimi - preko 2 milijuna pregleda.
Budući da studirate komunikaciju, kako biste okarakterizirali Dance, jesu li otvoreniji ili rezerviraniji od Hrvata? Što vam se najviše sviđa, a što najmanje u danskom karakteru?
- Danci su pristojni, rezervirani, ali i vrlo pouzdani. Najviše volim njihovu smirenost. Iznenađujuće je koliko svi savršeno pričaju engleski, ne osuđuju i ne miješaju se gdje im nije mjesto. S druge strane, najmanje mi se sviđa njihova pretjerana formalnost i činjenica da nisu spontani. I to nimalo.
Je li se bilo teško uklopiti i steći prijatelje među lokalnim studentima? Kakav je noćni život u Danskoj?
- Noćni život je živ, svi izlaze vikendom i mladi i stariji pa se u izlasku mogu vidjeti ljudi od 15 do 65 godina s tim da se češće izlazi u barove nego u klubove. Istina je da su Danci rezervirani, ali kad se otvore, divni su. Treba im vremena, a i razumljivo mi je da se u kasnijoj životnoj dobi teže stvaraju prijateljstva, pogotovo jer svi žive svoje živote s ljudima iz mladosti. Također, najlakše je na materinjem jeziku stvarati odnose pa se i sam najviše družim s našim ljudima koje sam upoznao tamo, neke čak i preko društvenih mreža. Uz to, u Kopenhagen doseljava puno ljudi, tako da se oko mene često nađu ljudi iz svih krajeva svijeta - na faksu, poslu ili treningu.
Danski jezik smatra se prilično teškim za učenje, no što kažete iz osobnog iskustva? Jeste li s danskim prešli već na ti? I kako ide Dancima s izgovaranjem hrvatskog imena i prezimena?
- Danski pomalo zvuči kao da govore s krumpirom u ustima, ali je i mješavina engleskog i njemačkog. Ja ga učim zadnja tri mjeseca i znojim se svaki put kad sam u školi jezika, ali dobro je. Nisam još s danskim 'na ti', no trudim se; naručujem kavu i hranu na danskom, ponekad su plesni sati na danskom pa se trudim slušati i upijati. A oni kako se bore s mojim imenom i prezimenom… - pa, pokušavaju. Definitivno bude smiješno.
Obližnjem Kopenhagenu se često tepa kao 'najsretnijem gradu'. Je li to pomalo farsa ili je ovaj grad stvarno idealno mjesto za život?
- Nije savršen, ali je izuzetno ugodan. Siguran je, zelen i funkcionalan. Sreća je možda u tome što ljudi imaju balans i povjerenje u sustav, a i nakraju dana - ljudi nemaju problem s novcem.
Jesu li Vam poneki danski običaji na početku bili čudni ili neočekivani?
- Hrana mi se ne sviđa, mental health bolovanje mi u je početku bio šok, ali sad mi je to odlično. Doduše, ja ga nisam još iskoristio, ali čujem da učitelji u školama često idu na takvo bolovanje.
Tko je mentalitetom bliži Dancima; Splićani ili Zagrepčani? Ili je to neusporedivo?
- Dancima su sličniji Zagrepčani, dok su Splićani previše temperamentni za danski standard. Oni ne bi mogli pojmiti da te ne poslužuju konobari za stolom, već da moraš sam stajati uz šank i čekati kavu sigurno 10 minuta da bi je na kraju dobio bez tanjurića, žličice i šećera. Uz to, zabranjeno je pušenje u 95 % objekata.
Je li Vam potrebno neko vrijeme za prilagodbu nakon što provedete duži period u Splitu po povratku u Dansku i obrnuto? Na što se uvijek iznova teško naviknuti?
- Apsolutno. Kad dođem iz Splita u Dansku, iznova se navikavam na tišinu, red i hladno vrijeme, a kad dođem iz Danske u Split navikavam se na buku i gužvu. Ipak, osvježavajuće je kad vidim koliko su Hrvati spontaniji. I kad kavu platim 2 eura, a ne 6.
Danske zime su pretežito praćene kišama i snijegom. Kako podnosite to vrijeme kao Splićanin i je li se nakon Zagreba bilo lakše na to prilagoditi?
- Nakon Zagreba je bilo lakše, ali kao Splićanin nikad se potpuno ne navikneš. Vjetar mi je i dalje najgori.
Iz današnje perspektive, biste li odmah iz Splita otišli u Dansku studirati ili biste Zagreb 'ostavili u jednadžbi'?
- Zagreb mi je bio važna odskočna daska, njega ne bih preskakao. Dao mi je sigurnost i iskustvo prije većeg skoka.
Koje tipično splitske navike Vam najviše nedostaju u Kopenhagenu?
- Kava na suncu. I spontanija druženja.
Što prvo napravite kad se vratite u Split?
- Popijem kavu na suncu i pojedem nešto što u Danskoj ne postoji. Primjerice, slano pecivo ili pirošku sa sirom.
Imate li neki 'mini ritual' koji činite kad Vam krene nedostajati dom?
- Zovem sve svoje Hrvate na virtualnu kavicu i slušam tračeve.
Koja je najveća razlika u prehrambenim navikama Danaca i Hrvata?
- Jedna navika mi je posebno čudna - a to je romantiziranje danskog doručka koji se zove bolle med ost, tj. bublica sa sirom. To jedem kad nemam što kod kuće, a njima skoči dopamin na samu pomisao. Danci, generalno, jedu manje začinjeno, u ponudi je i manje vegetarijanskih i veganskih opcija nego u Hrvatskoj. Također, tamo češće jedu raženi kruh koji meni ne odgovara jer je kiselog okusa.
Kako biste iz iskustva jednostavno opisali danski hygge i to nekome kome je taj stil života nepoznanica?
- Hygge je osjećaj ugode, mira i udobnosti. To je stvaranje tople i opuštene atmosfere, primjerice uz puno svijeća u stanu i druženje s prijateljima kod kuće, gdje zajedno uživaju u hrani, razgovoru i trenutku.
Koja je najveća prednost života u inozemstvu?
- Sloboda. Osjećaj da možeš izgraditi sebe iznova i ugledati neke nove perspektive. Ogroman je bonus definitivno i više izbora destinacija za putovanja.
Gdje najviše volite provoditi slobodno vrijeme van studentskih obaveza? Čime se bavite?
- Volim istraživati kvartove, parkove, kafiće, plesati i naravno snimati sadržaj za društvene mreže. Kad je lijepo vrijeme, ne mičem se s bicikla.
Jeste li do sada posjetili i neke druge dijelove Danske? Kako su Vam se svidjeli?
- Ništa pretjerano. Išao sam malo južnije od Kopenhagena, do klifova Møns Klint koji su prekrasni. Išao sam i do drugog najvećeg grada, Aarhusa, koji mi je posebno drag jer je kao mali Kopenhagen. Studiram u Roskildu, isto jako sladak grad, a Helsingør mi je bio dosadan.
Možete li podijeliti neke skrivene dragulje za sve one koji razmatraju Kopenhagen kao turističku destinaciju?
- Istaknuo bih Shrekovu crkvu, odnosno Grundtvig's Church, Reffen street food market na pijesku, Frederiksberg park i vrt od stare knjižnice, tj. Biblioteket's Have.
Koji praktični savjet biste dali nekome tko razmišlja o studiju u Danskoj ili negdje drugdje vani?
- Poručio bih im da ne čekaju 'idealni trenutak' jer on ne postoji. Samo se prijavite, istražujte i budite otvoreni jer najveći rast dolazi nakon izlaska iz komfor zone.
Diplomski studij bliži se kraju. Planirate li ostati u Kopenhagenu, vratiti se u Hrvatsku ili se otisnuti negdje drugdje nakon završetka studija?
- Otvoren sam za sve opcije. Ne volim planirati toliko unaprijed, no za sad bih volio ostati još neko vrijeme u Kopenhagenu iako ni neka toplija destinacija, kao npr. Portugal, ne zvuči loše. Jedino je 'problem' činjenica da je financijska sloboda ipak veća u Skandinaviji. Ipak, otom potom.
