Jerko Trogrlić, komunikacijski stručnjak i vlasnik agencije Vajt, osvrnuo se na međuizbore u Americi na kojima je Demokratska stranka ostvarila veliki uspjeh preuzevši kontrolu nad oba doma Kongresa i zadavši ozbiljan politički udarac predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovim republikancima. Njegovu objavu pod nazivom 'Ni lijevo ni desno, samo mijena stalna jest. Ako se ne promijeniš i ne ponudiš nešto novo, promijenit će te birači' prenosimo u cijelosti:
'Američki međuizbori uklapaju se u sve vidljiviji obrazac koji pokazuje da birači ne idu trajno ni lijevo ni desno, nego sve lakše kažnjavaju ono što imaju kada zaključe da vlast više ne rješava probleme zbog kojih su joj dali povjerenje.
Trump je vlast osvojio na snažnim emocijama od nezadovoljstva establishmentom, migracijama, osjećaju gubitka kontrole i strahu od ekonomskog i društvenog pada. Zapaljive emocije su po tko zna koji put dokazale da mogu osvojiti izbore, ali puno je teže na njima godinama upravljati. Kada nakon toga birača ponovno dočekaju skupe namirnice, gorivo, stanovanje, nesigurnost, eskalacija ratova i dojam korupcije, ideološki rat prestaje biti dovoljan odgovor. Upravo su troškovi života bili među presudnim motivima američkih birača, a gotovo sedam od deset mladih glasalo je za demokratske kandidate. Mladi su uvijek i svugdje bili glavni akter demokratskih promjena.
Slično smo posljednjih mjeseci vidjeli u Mađarskoj i Srbiji, premda su politički sustavi i okolnosti vrlo različiti. Dugotrajna i izrazito personalizirana vlast stvara privid nepromjenjivosti, sve dok dovoljno građana ne zaključi da je rizik nastavka postojećeg veći od rizika promjene.
Zato ponavljam 'američki rezultat' ne možemo gledati kao dokaz da svijet sada 'ide lijevo'. Trump je bio reakcija na ono prije njega, Meloni na talijanski establishment, AfD raste kao reakcija na njemački politički mainstream, a sada birači ponovno reagiraju na posljedice vlasti koju su sami izabrali.
Zato se uopće ne bih iznenadio kada bi Amerika nakon Trumpa kao starijeg, izrazito dominantnog republikanskog muškarca koji personificira nacionalno-konzervativni politički stil, u sljedećem ciklusu bila spremna izabrati njegovu političku i generacijsku suprotnost kroz mladu Latinoamerikanku iz progresivnog krila Demokratske stranke poput Alexandrije Ocasio-Cortez.
Ne zato što birači nužno traže demografsku suprotnost radi same suprotnosti, nego zato što demokracije često proizvode kontrastnu reakciju. Nakon jednog političkog razdoblja raste privlačnost kandidata koji po generaciji, temperamentu, vrijednostima, političkom jeziku pa i životnom iskustvu predstavlja nešto sasvim drugo.
AOC još nema nominaciju niti je jasno da će se kandidirati za predsjednicu 2028., ali nakon ovih izbora više nije ozbiljno promatrati je samo kao zvijezdu progresivne ljevice iz Bronxa i Queensa. Izgradila je nacionalni fundraising, sudjelovala u kampanjama za demokrate u drugim državama i sama govori da nakon međuizbora razmatra sljedeći korak.
Demokracije pokazuju jedno pravilo: populist može osvojiti vlast strahom, bijesom ili velikim obećanjem, ali nakon toga mora riješiti cijenu hrane, stan, posao, sigurnost i funkcioniranje države. Emocija može donijeti vlast. Rezultati odlučuju koliko dugo je možete zadržati.
A možda je zajednička poruka svih ovih izbora birači danas možda manje nego ikad osjećaju obvezu ostati vjerni onome što su izabrali jučer. Želja za promjenom postaje jača čim stabilnost prestane značiti sigurnost, a počne značiti stagnaciju i ugrožavanje temeljnih sloboda', napisao je Trogrlić.
