Predsjednik Udruženja obrtnika Split Vilim Bujević u intervjuu za Dalmatinski portal upozorava da predložene izmjene oporezivanja paušalnih obrta mogu pogoditi tisuće malih poduzetnika, među kojima su brojni obrtnici iz Dalmacije.
Odmah na početku razgovora je jasno iznio stav obrtnika o aktualnoj temi:
- Ne protivimo se reformama niti razgovoru o poreznom sustavu. Ono što ističemo jest da povećanje opterećenja za velik broj malih obrtnika nije put kojim treba ići. Ako obrtniku povećate troškove poslovanja, on ima nekoliko mogućnosti – povećati cijene, odgoditi ulaganja, odustati od zapošljavanja ili zatvoriti djelatnost. Teško je u tome vidjeti antiinflacijski učinak.
Koliko su paušalni obrti važni za gospodarstvo Splita i Dalmacije?
- Vrlo su važni. Često se stvara dojam da su paušalni obrti vezani isključivo uz IT sektor, ali stvarnost je potpuno drugačija. To su frizeri, kozmetičari, električari, vodoinstalateri, automehaničari, fotografi, prijevoznici, mali ugostitelji, turistički vodiči i brojni drugi obrtnici koji svakodnevno pružaju usluge građanima. Upravo su takvi obrti izrazito zastupljeni u Splitu i Dalmaciji, gdje velik broj ljudi kroz obrtništvo osigurava egzistenciju sebi i svojim obiteljima.
Zašto smatrate da obrtnike s primitcima do 40.000 eura ne bi trebalo dodatno opterećivati?
- Zato što se radi o najvećem dijelu hrvatskog obrtništva. Više od 80 posto obrtnika posluje unutar tog okvira. To nisu veliki sustavi niti korporacije. To su ljudi koji uglavnom rade sami ili s jednim zaposlenim i koji predstavljaju okosnicu lokalnog gospodarstva. Smatramo da upravo njih ne bi trebalo dodatno opterećivati.
Često se spominje prikriveno zapošljavanje kroz paušalne obrte. Kako gledate na taj problem?
- Ako postoje zlouporabe, one se trebaju sankcionirati. Tu nema nikakve dvojbe. Međutim, ne možemo zbog pojedinačnih slučajeva proglasiti problematičnim cijeli sustav koji okuplja desetke tisuća legalnih obrtnika.
Prikriveni nesamostalni rad treba dokazivati konkretnim nadzorima i utvrđivanjem stvarnog odnosa između naručitelja i izvršitelja posla. Protiv smo bilo kakvih zlouporaba, ali i kolektivnog kažnjavanja svih obrtnika. Važno je spomenuti da se prikriveni rad ne pojavljuje samo kod obrta, već i kod drugih pravnih oblika te prema svima treba jednako postupati, a ne napadati samo one koji su najranjiviji i to tako da se kažnjava velika grupa legalnih obrtnika.
Broj obrta posljednjih godina značajno raste. Kako tumačite taj trend?
- Broj obrta danas treba promatrati u širem kontekstu. Nakon 2008. godine Hrvatska je izgubila velik broj obrta i tek smo posljednjih godina dosegli razinu koju smo imali prije više od desetljeća.
Rast koji danas vidimo nije eksplozija poduzetništva nego oporavak. Ljudi su se odlučili na legalno poslovanje jer je sustav postao jednostavniji i administrativno pristupačniji. Upravo zato smatramo da treba čuvati ono što je dalo rezultate.
Kakve bi posljedice moglo imati povećanje poreznog opterećenja?
- Neće svi zatvoriti obrt, ali dio ljudi mogao bi odustati od poslovanja, dio prijeći u druge oblike rada, a dio se vratiti u sivu ekonomiju. To nije dobro ni za državu ni za gospodarstvo.
Posebno je osjetljivo pitanje u manjim sredinama i sezonskim djelatnostima kakvih u Dalmaciji ima mnogo.
Vlada ističe potrebu očuvanja proračunske stabilnosti i kontrole inflacije. Može li se taj cilj ostvariti bez dodatnog opterećenja obrtnika?
- Fiskalna disciplina je važna i nitko razuman to ne dovodi u pitanje. Međutim, pitanje je na koji način dolazimo do tog cilja. Smatramo da je dugoročno bolje povećavati broj legalnih poduzetnika, smanjivati sivu ekonomiju i poticati domaću proizvodnju nego dodatno opterećivati male obrtnike.
Ministar financija Tomislav Ćorić je izjavio da će paušalni obrti i nakon poreznih izmjena imati povoljniji tretman od nesamostalnog rada. Je li takva usporedba pogođena?
- Mislimo da je usporedba promašena jer obrtnik sam snosi rizik poslovanja, što uostalom upravo ovakve antiinflacijske najave potvrđuju. Obrtnik nema zajamčenu plaću, nema nagrada za radne rezultate ili drugih neoporezivih primitaka i zadnje, ali možda i najvažnije - odgovara za poslovanje vlastitom imovinom. Također, obrtnik sam financira svoje bolovanje, a kod dugotrajnih bolovanja naknade su niže nego kod radnika. Slično je kod rodiljnih i roditeljskih naknada pa i kod prava obrtnika u slučaju zatvaranja obrta, gdje obrtnici ne uživaju isti status kao zaposlene osobe u slučaju otkaza. A gdje su još potpore za samozapošljavanje, ulaganje u obrazovanje, opremu, sezonalnost poslovanja i slično.
Što biste poručili obrtnicima i donositeljima odluka?
- Hrvatskoj treba jednostavan, predvidiv i administrativno razumljiv sustav. Obrtnici trebaju znati na čemu su i moći planirati svoje poslovanje nekoliko godina unaprijed. Doprinosi se ne bi trebali povećavati, a eventualne porezne korekcije trebale bi se odnositi samo na najviše razrede. Samo tako možemo zadržati pozitivan trend rasta obrtništva i nastaviti jačati legalno poduzetništvo u Splitu, Dalmaciji i cijeloj Hrvatskoj.
