DIREKTOR INFRASTRUKTURE POLJUDA: U sanaciju krova smo uložili 120.000 eura vlastitih sredstava, svakodnevno imamo brojne intervencije i popravke!

Nakon nekoliko izuzetno kišnih i vjetrovitih dana, a ususret domaćoj utakmici u kojoj Hajduk u subotu dočekuje Varaždin, provjerili smo kakva je situacija s poljudskim stadionom i sanacijom od olujnog nevremena koje je u srpnju pogodilo Split.

Iako su sredstva za sanaciju formalno osigurana u državnom proračunu za 2025. godinu te u projekcijama za 2026. i 2027., kroz fond Ministarstva turizma i sporta, HNK Hajduk još nije dobio obećana dva milijuna eura. Međutim, bili su primorani samostalno, iz vlastitih sredstava, započeti s obnovom stadiona, jer u suprotnom bi bila ugrožena sigurnost gledatelja i zaposlenika.

Redakcija je uputila upit Ministarstvu turizma i sporta kako bi doznala zašto sredstva, koja su trebala biti hitna financijska injekcija Poljudu, još nisu isplaćena i što je uzrok zastoju u realizaciji.

O tijeku sanacije, dosad uloženim sredstvima i stvarnim izazovima na terenu razgovarali smo s Marinom Božićem, diplomiranim inženjerom građevine i direktorom infrastrukture i logistike Poljuda.

Nakon nevremena u srpnju krov je u iznimno lošem stanju - palo je i dosta lexan ploča, bilo je opasnih situacija. Što se trenutno radi po tom pitanju?

- Prvenstveno se rade procjene sigurnosti, neću reći svakodnevno, ali prije svake utakmice pokušavamo i činimo sve kako bismo osigurali potpunu sigurnost svih gledatelja na stadionu. Veliko nevrijeme u srpnju napravilo je znatna oštećenja na stadionu. Cilj nam je bio prvenstveno osigurati stadion kako bi svi gledatelji mogli biti sigurni i osjećati se sigurno.

Koji su bili prvi radovi odrađeno nakon nevremena?

- Prvi radovi koje smo izveli bili su uklanjanje oštećenih ploča leksana koje su predstavljale opasnost za gledatelje i zaposlenike. Uklonili smo sve oštećene ploče, više od tisuću kvadrata. Bilo je tu ploča koje su imale oštećenja još iz Domovinskog rata uslijed pucanja vatrenim oružjem iz Lore, uslijed čega su na krovnim pločama ostale rupe. Takva oštećenja ranije nisu predstavljala ugrozu, ali to nevrijeme ih je dodatno pogoršalo. Pukotine su se proširile, a mnoge su ploče same otpale zbog jakog udara vjetra i tuče. Najviše je stradao jugozapadni dio krovišta. Zato smo uklonili sve ploče koje su predstavljale sigurnosni rizik i osigurali sve kritične točke krovišta.

Je li se to pokazalo učinkovitim, jesu li ploče kasnije otpadale jer i bilo od tada jačih udara vjetra?

- Da, pokazalo se dobrim. Posljednjih dana smo imali nova nevremena, s jakim jugom i burom, i ništa dodatno nije palo. To znači da je posao dobro obavljen. Riječ je o dugotrajnim i složenim radovima jer se sve odvija na visini, pomoću alpinističkih užadi. Radi se o specijalističkim radovima koje mogu izvoditi samo ovlašteni alpinisti, a broj takvih radnika je ograničen. Na krovištu nije moguće postaviti klasične skele zbog konstrukcije tribina i same visine objekta, pa se svi radovi moraju izvoditi pomoću užadi i sigurnosnih sustava. To dodatno usporava dinamiku izvođenja, ali je jedini siguran način da se posao odradi kako treba. Svi radovi su bili izvedeni do prve domaće utakmice, a imali smo dovoljno vremena jer se slučajno poklopilo da smo u tom razdoblju imali više gostujućih utakmica. Najviše smo radili tijekom srpnja, pa nam je takav raspored omogućio da završimo sve planirane radove i da stadion bude potpuno siguran za gledatelje.

Što slijedi dalje - sanacija i postavljanje novih ploča?

- Tako je. Uklonili smo što je trebalo ukloniti, osigurali kritične točke, a sada je potrebno pristupiti sanaciji - zatvaranju krovišta i postavljanju novih ploča leksana. Nabavili smo ih iz tvornice koja je proizvela originalni materijal kada se stadion gradio 1979. godine. Ta se tvornica nalazi u Austriji i još uvijek ima očuvane originalne kalupe za te specifične ploče. Nisu to klasične ploče koje se mogu kupiti s lagera - riječ je o posebnim pločama dimenzija 3400 x 1500 milimetara koje se prilikom ugradnje savijaju u ovalne okvire da bi se dobila karakteristična ovalna forma krova. Kada se skinu, te se ploče isprave i izgledaju kao obične ravne ploče, ali njihova izrada zahtijeva posebnu narudžbu i dulje vrijeme isporuke. Kompletan materijal - leksan, brtve i vijke - nabavili smo iz vlastitih sredstava. Za to je potrošeno oko 120 tisuća eura. Ugradnja je vrlo zahtjevna jer se radi na visini, a ovisi i o vremenskim prilikama te o financijskim mogućnostima. Radove izvode ovlašteni alpinisti, a tempo je usporen upravo zbog složenosti i sigurnosnih zahtjeva. Ministarstvo bi trebalo osigurati sredstva za nastavak radova, ali ih do sada još nismo primili.

Procjena je štete nakon nevremena je oko dva milijuna eura...

- Da, procjena sanacije iznosi oko dva milijuna eura, možda i nešto više. Dosad smo uklonili preko tisuću kvadrata oštećenog leksana, a ukupno će ih biti preko 1500 m2. 

Koliko je realno da se sve te ploče koje nedostaju zamijene novima?

- Sve ploče koje su oštećene, pa čak i one s najmanjim oštećenjima, planiramo ukloniti i zamijeniti novima. Ne možemo znati kako će se postojeće ploče ponašati u budućnosti - hoće li se pukotine širiti ili će se povećavati deformacije - pa želimo sve rizične dijelove krovišta zamijeniti. U prvoj fazi nabavili smo oko 1.600 kvadrata novih ploča leksana koje ćemo postupno ugrađivati u narednom razdoblju. Svaka ploča ima oko pet kvadrata i prilično je nezgrapna za rukovanje. Radovi se odvijaju na velikim visinama gdje su vjetrovi uvijek prisutni, pa i najmanji nalet vjetra može predstavljati ozbiljnu opasnost za alpiniste koji ih ugrađuju. Zbog toga radovi napreduju sporije - ovisimo o vremenskim uvjetima, sigurnosnim procjenama i dostupnim financijskim sredstvima. 

Koliko je do sada plaćeno izvođačima radova?

- Alpinistima još nismo u potpunosti podmirili sve obaveze, možda desetak posto, koliko smo mogli iz vlastitih sredstava. Taj iznos smo im isplatili samo kako bismo ih, slikovito rečeno, ‘održali na životu’, jer bez njih se radovi ne mogu nastaviti. Riječ je o specijaliziranim poslovima koji su izuzetno zahtjevni i skupi, jer uključuju rad na velikim visinama uz stroge sigurnosne mjere. Troškovi alpinista, opreme i osiguranja su visoki, zato očekujemo sredstva koja je Ministarstvo obećalo i formalno osiguralo, a čim stignu, plan je odmah podmiriti sve obveze i nastaviti radove punim intenzitetom.

Procjena koju ste vi napravili - podudara li se s Vladinom?

- Da, iznos od oko dva milijuna eura pokriva cjelokupnu sanaciju. Osim krova, imali smo oštećenja i na pomoćnim terenima, instalacijama i prodorima vode unutar objekta. Nadamo se da će sredstva biti dovoljna.

Voda je velik problem na stadionu. Kako je situacija sada, nakon jesenskih kiša?

- Prodor vode nakon svake jače kiše je konstantan problem. Otvaranje ploča na krovu dodatno ga je pogoršalo. Nužno je što prije zatvoriti rupe i postaviti nove ploče kako bismo spriječili prodor vode. Stadion je star i godinama se nije obnavljao, pa svakodnevno imamo brojne intervencije i popravke. Riječ je o objektu koji zahtijeva stalno održavanje, gotovo svaki dan imamo neki problem koji treba riješiti. Nakon svake jače kiše borimo se s prodorima vode, vlagom i oštećenjima unutar prostora stadiona. Osim krovišta, imamo problema i s električnim instalacijama, jer dolazi do kratkih spojeva zbog prodora vode, kao i s oštećenjima zidova, podova i unutarnjih prostora. Sve to zahtijeva stalne manje sanacije i hitne intervencije. U posljednje vrijeme fokusirani smo na sprječavanje daljnjih prodora vode i održavanje sigurnosti objekta, ali realno, stadion je dotrajao i sve je teže pratiti ritam potrebnih popravaka.

Rekli ste te da prije svake utakmice provjeravate potencijalne rizike sigurnosti, koliko vam to oduzima vremena?

- Imamo tim koji svakodnevno obilazi stadion i provjerava rizike. Prije svake utakmice deset ljudi pregledava stadion i bilježi eventualne nove pukotine ili oštećenja. Osim krova, problem nam predstavlja i armirano-betonska konstrukcija. Zaštitni sloj betona je pretanak i ispucao, a voda je došla do armature koja dodatno oštećuje beton. Takve komade uklanjamo svakodnevno.

Koliko dugo stadion još može izdržati u ovakvom stanju?

- Teško je reći. Vijek trajanja građevine je oko 50 godina, a mi se tom roku približavamo. Smatram da stadion u ovom obliku više nije održiv - ni koncepcijski ni tehnički. Potrebna je izgradnja novog stadiona.

Dakle, obnova postojećeg stadiona po vama nije realna opcija?

- Obnova će svakako biti nužna ako se želi zadržati stadion u ovom obliku, ali sama koncepcija Poljuda više ne zadovoljava moderne standarde, ni po pitanju sigurnosti, ni po pitanju funkcionalnosti. Sam dizajn i raspored prostora zastarjeli su i ne prate potrebe današnjeg nogometa, posebno kad je riječ o komercijalnim sadržajima, pristupačnosti i sigurnosnim normama. Danas se od stadiona očekuje puno više - ne samo sportski objekt, nego i multifunkcionalni centar koji može stvarati prihode tijekom cijele godine. Kod Poljuda to nije moguće zbog same konstrukcije i zastarjele infrastrukture.

Ako bi se pokušalo obnoviti postojeće stanje, ranije ste nam spomenuli da bi se značajno smanjio kapacitet gledatelja na Poljudu?

- Tako je, otprilike 20 posto, kako bismo zadovoljili sve aktualne sigurnosne i protupožarne propise. To znači proširenje evakuacijskih prolaza i pristupnih zona, što bi dodatno smanjilo broj mjesta.

U tijeku izrada studije izvodljivosti za Poljud…

Da, izrađuje se studija koja će točno prikazati financijske parametre - što znači ostanak na sadašnjoj lokaciji, što rekonstrukciju postojećeg stadiona, a što izgradnju novog gdje god on bio.

A kakva je situacija s pomoćnim terenima?

- Pomoćni tereni su u jako lošem stanju. Posljednje olujno nevrijeme oštetilo ih je dodatno, jednako kao i stadion, pa je nužna njihova potpuna obnova. Osim sanacije postojećih, nama je prijeko potrebno i povećanje broja pomoćnih terena. Trenutno imamo samo dva – jedan s umjetnom travom i jedan s hibridnom podlogom - a na njima trenira ogroman broj djece iz Hajdukove Akademije, uz prvu momčad. Ti su tereni stalno zauzeti i previše se koriste, pa su doslovno preistrošeni. Površine su dotrajale, drenaža je oslabjela, a kvaliteta travnjaka više ne zadovoljava standarde koje želimo imati u razvoju mladih igrača. Zato je izgradnja novih pomoćnih terena jedan od naših prioriteta. Plan nam je izgraditi cijeli Hajdukov kamp - suvremeni kompleks s nekoliko pomoćnih igrališta, pratećim objektima i svlačionicama - koji bi omogućio Akademiji da radi na razini najboljih europskih klubova. Samo tako se mogu osigurati kvalitetni uvjeti za svakodnevne treninge svih selekcija kluba.