NEPO KUZMANIĆ: Utvrđivanje korijena prezimena Denegri

Prije dvadeset i više godina moj kolega iz Klasične gimnazije (generacija 1958/59) Danijel Denegri, znanstvenik svjetskog glasa, me zamolio za utvrđivanje korijena njegovih predaka. Kako su se tada moja istraživanja odnosila isključivo na splitske obitelji, odgovorio sam mu da bi istraživanje njegovih predaka podrazumjevalo analizu matica Milne na Braču odakle potječu njegovi preci i na tome je ostalo.

No, kako sam poslije mnogo vremena vratio na splitske matice radi splitskih građana (Splitski građani: Prezime i etnos, tiskani u 'Mogućnostima' od 7/9 2013. do 4/6 2014. godine) naišao sam na vrlo vjerojatni trag korijena obitelji Denegri.

Njihova pramajka bila bi splitska plemkinja Izabela Alberti, kći Jerolima, koja se za dotu od 500 zlatnih dukata (što svjedoči o njenom zakonitom podrijetlu) udala za ser Zanobija de Zanobij 1602.godine. Nakon smrti muža, Izabela Alberti se udala za Giacoma Negrija 20. travnja 1613. godne. No, već 2. prosinca 1612. nalazimo krštenje Jerolima.Zanobija, sina gospodina Giacoma Negrija iz Venecije (rođen u Veneciji) i gospođe Izabele.

Evidentno je da je dječak dobio ime po Izabelinom ocu, odnosno po njezinom pokojnom suprugu. Gospodin Giacomo de Negri umro je u Splitu 1623. u dobi od oko 50 godina. Gospodin Jerolim de Negri je kum na vjenčanju 9. prosinca 1635.godine, nakon čega ga ne nalazimo u Splitu, u kojem nije zabilježena ni smrt njegove majke.

Zadnji trag ove obitelji u Splitu je vjenčanje njegove sestre Margarite de Negri za Vincenza Biondija 8. prosinca 1643.godine. Vrlo je vjerojatno da je Jerolim (Jerko) de Negri zajedno s majkom pred turskom opasnosti, kao brojni drugi, našao zaklon na otoku (tako je na primjer stara splitska obitelj Stalio u istom razdoblju našla pribježište u Starom Gradu na Hvaru). Na sličan način i u isto vrijeme u Milnu je doselila stara splitska obitelj Skarneo, koja i danas živi u Milni na Braču. No, sve izneseno unatoč visokoj vjerojatnoći mora biti potvrđeno metodom kontinuiteta. Ovo znači da bi u maticama Milne morali naći vjenčanje Jerolima ili pak krštenje njegove djece,dok bi potvrdu preseljenja predstavljala smrt njega ili njegove majke.

Postoji mogućnost da se Denegrijevi nisu uselili u Milnu direktno iz Splita. Odgovor na to kao i na druge dileme dat će analiza matica Milne, pod uvijetom da su dovoljno stare. Što se samog prezimena tiče, potpuno je izvjesno da se zaslugom svećenika (koji su pisali matične knjige) de Negri pretvorilo u Denegri. Dodat ću da ovoj obitelji pripada i Jerko Denegri (rođen u Splitu 1936., povjesničar umjetnosti, likovni teoretičar i kritičar, koji bi mogao biti deseta ili jedanaesta generacija (u desetoj generaciji prema geometrijskoj progresiji imamo 1024, a u jedanaestoj 2048 predaka) od rodonačelnika Jerolima (Jerka) de Negrija. No, bez obzira na broj predaka možemo konstatirati da su neki od predaka (obitelj Alberti) Danijela Denegrija, kao i drugih članova obitelji, bili prisutni u Splitu u 12., a možda i koje stoljeće ranije (nedostaje dokumenata).

Potkraj 2019. godine dobio sam na korištenje knjigu Andre Jutronića 'Naselja i porijeklo stanovništva na otoku Braču', u kojoj se na strani 59. navodi da se obitelj Denegri, podrijetlom iz Genove (Denegri Genovesis), kontinuirano spominje u Milni od 1811. godine, iz čega je evidentno da je povezivanje današnje obitelji Denegri sa Splitom s početka sedamnaestog stoljeća u potpunosti neutemeljeno, odnosno da matice Milne nisu potvrdile predloženu kombinaciju.