Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
SVEČANOST POČINJE U 19.50 SATI Torcida odaje počast svom osnivaču Vjenceslavu Žuveli!

SVEČANOST POČINJE U 19.50 SATI Torcida odaje počast svom osnivaču Vjenceslavu Žuveli!

Danas će se otkriti mural na Starom placu

Torcida je pozvala sve da dođu večeras u 19.50 sati u Klub navijača u Zrinsko-Frankopansku. Održat će se svečanost otvaranja murala osnivaču Torcide Vjenceslavu Žuveli.

Torcida je na svojoj službenoj stranici objavila sljedeći tekst:

- Žuvela je rođen 5. rujna 1929. godine u Veloj Luci na otoku Korčuli. Kao student brodarskog odsjeka Tehničkog fakulteta u Zagrebu s još grupicom dalmatinskih studenata formalno u Zagrebu osniva navijačku skupinu Torcida 28. listopada 1950. godine. Po dolasku osnivača Torcide na čelu sa Žuvelom u Split u jutarnjim satima 29. listopada 1950., na dan utakmice Hajduk - Crvene zvezda u kojoj je Hajduk pobijedio sa 2:1., i prvi put poslije Drugog svjetskog rata postao prvak Jugoslavije, Žuvela je imao veliku ulogu u povezivanju osnivača Torcide sa tadašnjom upravom Hajduka. Kada su navijači Hajduka predvođeni Torcidom i Žuvelom ulazili na igralište Starog placa milicija im je oduzela navijačke rekvizite. Međutim, tada Vjenceslav Žuvela stupa na scenu, odlazi kod Uprave Hajduka da intervenira kod milicije, te se vraća navijačima i prenosi vijest da je su dozvoljena sva sredstva za navijanje, što je bio znak da se može navijati kako se hoće. Tadašnje jugoslavenske vlasti Žuvelu su prepoznale kao glavnog osnivača, proglasivši osnivanje Torcide neprijateljskim činom. Žuvela je uhićen i zatvorski kažnjen. Kako posjedujemo slike dokument iz toga vremena citiramo sljedeći navod : '12. Žuvela, raskandidirati kao člana KP i predati ga organima tužioštv na dalji postupak, kao glavnog organizatora Torcide, koje se mogu karakterizirati kao prestupi protiv javnog reda.'

Prvotno je osuđen na tri godine zatvora da bi mu se u ponovljenom postupku kazna smanjila na tri mjeseca zatvora. Represija se provela i nad drugim važnijim članovima Torcide i pojedinim prohrvatski orijentiranim članovima uprave kluba. Korištenje imena i grba, država je zabranila, pa su pripadnici Torcide uveli u svoje navijanje razna sredstva koja su izazivala buku i svjetlosne efekte i postali ilegalna navijačka skupina. 

Po izlasku iz zatvora Žuvela je nastavio normalno živjeti. Zasnovao je obitelj. Prije toga diplomirao je na fakultetu gdje je stekao zvanje diplomiranog inženjera brodarstva.

Međutim, njegov daljnji život odvijao se pod stalnom prismotrom milicije, a tadašnje vlasti nikada mu nisu oprostile osnutak Torcide što je imalo posljedice i na njegovu daljnju profesionalnu karijeru, kao i obitelj.

Hajduka je pratio do kraja svog života, redovito na gostovanju kluba u Zagrebu, a jako često i u Splitu i diljem bivše države. 

Preminuo je 27. kolovoza 1990. u splitskog bolnici od posljedica prometne nesreće kod Muća, kada se iz rodne Korčule vraćao za Zagreb.

Vjencelav Žuvela sahranjen je u obiteljskoj grobnici u Vela Luci.



Zanimljivosti o Vjencelavu Žuveli :

- Još ako srednjoškolac biva osuđen je je u splitskoj gimnaziji razbio  Mussonilijeve slike sa zidova. Nakon toga odlazi u rat.

- Godine 1950. osniva Torcidu zbog koje biva osuđivan i zatvorski kažnjen.

- Na povratku sa utakmice Hajduk - Crvena zvezda (2:1), u Zagrebu na stanici Torcidu su dočekali njeni pijatelji među kojima su bili i navijači Dinama.

- Boksom se bavio za vrijeme studija u Zagrebu. Time je postizao svoje studentsko pravo na 1 topli obrok dnevno. Bio je hrvatski reprezentativac, u Beogradu je imao meč u kojem je pobijedio tadašnjeg prvaka države.

- Bio je veliki hrvatski nacionalist i domoljub. Nakon Hrvatskog proljeća spominju ga kao 1. hrvatskog nacionalista, student sa Korčule. Često je upadao u probleme zbog političkog stajališta sa tadašnjom milicijom i sudstvom, proganjan i osuđivan zbog iskrenog domoljublja.

- U društvu je uvijek pazio da se govori čistim hrvatskim književnim jezikom, a na zabavama je uvijek citirao pjesme Antuna Gustava Matoša i dio opere Nikola Šubić Zrinjski 'U boj'.

- Uvijek je u svome društvu nalazio mlade momke s kojima se družio i zabavljao po cijele dane. Ova istaknuta slika sa hrvatskom zastavom nastala je 10-ak dana prije njegove tragične smrti. 


Vaša reakcija na temu