Željko Jerkov: Želimo da kroz novi Zakon država za sport izdvaja preko milijardu kuna!

Predsjednici Splitskog kluba olimpijaca Željko Jerkov i Splitskog saveza športova Ivan Veštić prezentirali su danas prijedloge, odnosno donesene zaključke i stavove bitne za donošenje Nacionalnog programa sporta 2017 - 2022 i izradu novog Zakona o sportu.

Na prezentaciji su bili prisutni splitskih olimpijaca, a evo što je kazao Jerkov, koji je kao prvi problem istaknuo činjenicu što se za sport iz državnog proračuna izdvaja tek 150 milijuna kuna, odnosno 1,2 promila u ukupnom proračunu...

- To je uvredljivo, to uništava sport. Sport je stvar od općeg interesa, ali ne može živjeti na toj razini. Imali smo na raspolaganju manja sredstva nego nepredvidivi troškovi države. Za sport se izdvajaju sredstva na razini statističke greške, što je veliki apsurd - započeo je proslavljeni košarkaš, pa nastavio:

- Kroz donošenje Nacionalnog programa sporta i Zakon o sportu želimo imati minimalno 1 posto od državnog proračuna, dakle preko milijardu kuna. To je veliki skok. Međutim, samo dugovanje resora zdravstva su 8 milijardi kuna i ta sredstva će se naći. A ja pitam bi li taj dug bio manji da se milijarda kuna uložila u sport, koji je prva crta prevencije?

Ogorčen je Jerkov na niz stvari...

- Kost je mala, pa se gladna usta između sebe grizu, cijeli sport ima 150 milijuna kuna na raspolaganju. Sam Dinamo ima 420 milijuna kuna prihoda, a 180 kuna milijuna su Zagrepčani uplatili državi, što znači da je taj Dinamo uplatio sam državi više nego što je država vratila u sport. Isti taj klub ima minoran sportski rezultat, nema atraktivnost, gledatelja, prodaju igrače - smatra Jerkov, pa nastavlja:

- Sandra Perković, zlatna olimpijka, u neolimpijskoj godini ima 2400 kuna stipendiju. Je li nas sramota? Pa to ona i momak mogu potrošiti na dvije večere. Cedeviti je ABA liga jeftinija od nacionalnog prvenstva. A sve je to po zakonu. U Splitu se sedam tisuća djece bavi sportom. Želimo im omogućiti da to bude besplatno, a ne da nam se događa da najpotentnija djeca ne mogu ići u neki klub jer roditelji nemaju za članarinu.

Dodatno se osvrnuo na probleme u splitskom sportu...

- Splitski sport je dao puno medaljonoša s najvećih sportskih natjecanja, ali ih nećemo više dati ako se ovako nastavi. Pogledajmo gdje se nalazimo 11 godina od donošenja Zakona o sportu. Niti je Hajduk tamo gdje smo naučili, ni Jugoplastika, nemamo pravi rukometni klub, ugasio nam se teniski klub, a imali smo najbolje tenisače. Nijedan splitski trener nije izbornik neke seniorske reprezentacije u kolektivnom sportu - kazao je Jerkov, pa posebno istaknuo:

- Jugoplastika je nešto napravila, pa je odmah puna dvorana, Amara Musića su podržavale pune Gripe. Nama samo treba malo bolji rezultat da sport bude u prvom planu. Kada imamo imalo rezultata dvorane su pune. A mi svi skupa pristajemo na ovakvo stanje.

Na koncu je zaključio:

- Znanstvenik Đikić napusti Hrvatsku i odmah se svi dižu na sve četiri noge. Pa nama iz države svaki dan odlaze vrhunski sportaši, a nitko ne reagira. U nogometnoj i košarkaškoj reprezentaciji skoro pa nijedan igrač ne igra u domaćoj ligi, u rukometu i vaterpolu je tek nešto malo bolja situacija. Najveći krivci za to su sportski radnici, a odmah potom političari. Koliko kultura dobije iz proračuna? Sve kulturne ustanove je oformila država, zato imaju bolji status, imaju sindikate koji štite radnike.

Ivan Veštić, predsjednik Splitskog savez športova, ističe kako lokalni sport nije na pravi način zastupljen u zakonodavnom okviru...

- Država nije prepoznala što lokalni sport zapravo je. Split nema svog predstavnika u Središnjem uredu za sport, bez obzira na to što smo drugi grad u Hrvatskoj. Nije jasno napravljeno razgraničenje do koje razine će lokalna uprava financirati sport, a kada će to raditi država. Događa se situacija da lokalna zajednica financira od najmlađe selekcije pa sve do odlaska na Olimpijske igre. To je neprihvatljivo i nemoguće.

Ističe Veštić i situaciju u kojoj se trenutno nalazi splitski sport...

- Dogodilo se to da nije izglasan proračun, ne možemo reći da nas prvenstva i natjecanja čekaju do devetog mjeseca. Želimo na konkretni način dati rješenja kroz Zakon o sportu i Strategiju. Mi ljudi s terena želimo dati rješenja. Hrvatska nema olimpijski centar, imali smo Bjelolasicu, a sada to želimo postati mi - Split. Upravo jer imamo uvjete za to. I trenere i infrastrukturu - zaključio je Veštić.

Evo koje su zaključke predstavili Splitski klub olimpijaca i Splitski savez športova:

1. Osigurati financiranje javnih potreba u sportu državne razine iz državnog proračuna na razini minimalno 1% proračuna. Preko nacionalnih sportskih saveza financirati programe nacionalnih selekcija i službena klupska natjecanja;

2. Izraditi Nacionalni program sporta (Strategija razvoja sporta RH) pa tek onda novi Zakon o sportu (NPS mora biti temelj novog Zakona o sportu);

3. Redefinirati položaj sporta u RH, uskladiti s njegovom ustavnom pozicijom kao djelatnosti od posebnog interesa, njegovo financiranje, utvrditi porezne olakšice i normativni okvir;

4. Napraviti kategorizaciju sportova od interesa za RH (bazični, tradicionalni i uspješni);

5. Javne potrebe na lokalnoj razini

- zakonom o sportu i nacionalnim programom sporta jasno i sukladno značaju i obuhvatu

- definirati status sporta na lokalnoj razini

- način i izvore financiranja(povećati mogućnosti i izvore financiranja)

- uspostaviti direktnu zakonodavnu vertikalu lokalnog sporta prema Središnjem uredu za sport (integriranje lokalnog sporta u državnu upravu) -jasnije definirati status sporta unutar proračuna jedinica lokalne i područne samouprave

- jasno definirati razgraničenja u sportu(što i do koje razine financiraju JLPU)-zakonom jasno definirati što je natjecateljski sport u  Hrvatskoj

6. Mora se uvesti porezna olakšica tvrtkama koje darivaju u sport, bez plaćanja koncesija sportskih klubova, bez plaćanja poreza na dobit sportskih klubova koji izvansportskim djelatnostima financiraju sportske aktivnosti, bez plaćanje PDV a za darovanu opremu i sportske rekvizite. Osloboditi ili umanjiti plaćanje PDV na ulaznice za sportske priredbe;

7. Definirati status sportskog kluba i postaviti ga za nosioca sportskih aktivnosti i kvalitete. (definirati što su to klubovi, odnosno odvojiti ih od klasičnih udruga);

8. Osnovati Registar neprofitnih udruga građana u sportu, te iste osloboditi plaćanja poreza na dobit;

9. Nacionalnim programom definirati izgradnju i unaprjeđenje sportske infrastrukture. Aplicirati na EU fondove i zakonom utvrditi standarde potrebne sportske infrastrukture u odnosu na veličinu gradova;

10. Obavezno uvođenje tjelesnog odgoja 5 puta tjedno u osnovnim i srednjim školama, uz obavezno uključivanje kineziologa u rad s djecom od 1. do 4. razreda osnovne škole; u tom periodu sva djeca moraju naučiti osnove plivanja i vožnje bicikla. Odrediti i definirati osnovnu opremu školske dvorane i školskog igrališta;

11. Zaustaviti prerani odlazak sportaša van Hrvatske utjecajem na krovne svjetske saveze, i kreirati nove odnose; Sportaši se ne smiju tretirati kao klasična radna snaga jer to nisu

(ne mogu dočekati mirovinu kao aktivni sportaši,sportaši ne mogu biti samostalni obrtnici nego djelatnici na određeno vrijeme/koliko im ugovor traje/);

12. Povećati zastupljenost žena u sportu; edukacija i status stručnog kadra;

13. Bavljenje sportom mladima mora biti besplatan.