Ministarstvo zaštite okoliša predstavilo je nacrte izmjena zakona i dopuna o obeštećenju radnika pločanskog Plobesta i vranjičkog Salonita u stečaju. Njima se omogućuje da radnici izloženi azbestu, njih još oko 400, dobiju po 29.100 eura tijekom četiri godine. Prva rata planirana je krajem 2026. godine. Izmjene su upućene u javno savjetovanje, a njima se omogućuje da pravo na obeštećenje ostvare i radnici koji su stvarno bili izloženi azbestu, a do sada nisu bili obuhvaćeni zakonskim rješenjem.
'Riječ je o pojedinačnoj naknadi od 29.100 eura, a u ovom trenutku možemo predvidjeti da je riječ o još približno oko 400 radnika u Salonitu i Plobestu. To je ukupno oko 10 ili 11 milijuna eura, no to je prijedlog', poručuje ministrica Marija Vučković. Dodaje kako sa na ovaj način naknada osigurava i obiteljima Salonitovih radnika koji je, zbog azbestozi i drugih komplikacija nastalih zbog izloženosti azbestu, nisu doživjeli primiti za života.
Isplatu i osiguranje sredstava na sebe preuzima Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Oba zakona imaju za obitelji pravo nasljeđivanja te pravni temelj u petogodišnjoj izloženosti azbestu.
21 godinu prekasno?
Europska unija azbest je zabranila 2005. godine. Tada je iz Hrvatska, a posebno Solin, odnosno Vranjic, u kojem je bila tvornica za proizvodnju azbestnih ploča, uspjela privući dosta novca za sanaciju. Baš tada među stanovništvom Kaštelanskog zaljeva zavladala je prava epidemija raka pluća među sredovječnim i muškarcima treće životne dobi, mahom radnicima splitskog i trogirskog brodogradilišta te vranjičkog Salonita.
Od azbestoze, smrtonosne i neizlječive bolesti pluća može se oboljeti ako se za života udahne svega jedno azbestno vlakno. Stanovnici Kaštelanskog zaljeva azbestu su svakodnevno bili izloženi više od pola stoljeća, a ni danas, nakon godina sanacije kruga Salonitove tvornice i Mravinačke kave, u koju se desetljećima odlagao lomljeni azbestni otpad, stanje nije puno bolje.
Četvrtina profesionalnih bolesti vezana za azbest
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo do 2009. godine godišnje je, zbog bolesti koje se dovode u vezu s azbestom bilo hospitalizirano 110 osoba, a u 2009. godini 257. Podaci o smrtnosti uzrokovane mezoteliomom i azbestozom pokazuju da je od 2002. godine do 2009. godine u Hrvatskoj umrlo 443 osobe. U Splitsko-dalmatinskoj županiji to je značilo 3,10 osoba na 100.000 stanovnika. U Hrvatskoj je u tom razdoblju četvrtina svih profesionalnih bolesti stanovništva vezana za azbest.
Iako je u postupku sanacije na području Kaštelanskog zaljeva zbrinuto oko 8000 metara kubičnih azbestno cementnog otpada te dehidriranog i stvrdnutog mulja iz kruga tvornice Salonit i na lokaciji Mravinačke kave, u što su uloženi deseci milijuna kuna, problem s azbestom nije zaustavljen. Ljudi su općenito u okolišu izloženi niskim razinama vlakana azbesta. Do bolesti ne dolazi odmah, već kasnije tijekom života. Zato je azbestoza tako podmukla.
Prvi znanstveni dokaz da azbest uzrokuje rak pluća objavljen je 1955. godine. Europski parlament je 1976. godine dao direktivu o ograničenoj upotrebi azbesta. No, u Hrvatskoj se svijest o opasnosti azbesta razvila tek na početku 21. stoljeća. Jednostavno, ne postoji stupanj izloženosti azbestu koji se može smatrati sigurnim.