Može li prehrana smanjiti rizik od raka? Treba li tijekom kemoterapije izbaciti šećer? Može li se tumor 'izgladnjivati'? Jesu li dodaci prehrani uvijek korisni? I što zapravo znači pravilno se hraniti tijekom onkološkog liječenja?
Na ova i brojna druga pitanja odgovorit će kliničke nutricionistice Dora Bučan Nenadić, mag. nutr. i Marija Selak, mag. nutr., autorice praktičnog priručnika Prehrana osoba oboljelih od malignih bolesti.
Predstavljanje knjige održat će se u utorak, 15. rujna, u 18 sati, u Središnjoj knjižnici GK Marka Marulića, u sklopu ovogodišnjeg programa Race for the Cure, koji organizira Županijska liga protiv raka Split.
Knjiga donosi praktične i znanstveno utemeljene smjernice za prehranu osoba oboljelih od malignih bolesti, a zanimljivim grafičkim crtežima opremio ju je Luka Duplančić.
Knjigu možete besplatno preuzeti na predavanju.
Autorice svakodnevno rade s onkološkim pacijentima i kroz nutricionističku ambulantu, koja radi utorkom i u koju se svi onkološki pacijenti mogu javiti preko svog izabranog onkologa. U ambulanti se pružaju individualna savjetovanja te se prehrana prilagođava pacijentu.
Prema autoricama tijekom liječenja nije najvažnija 'savršena' prehrana, nego dovoljna i prilagođena prehrana koja pomaže sačuvati snagu i mišićnu masu. Prehrana može smanjiti rizik, ali ne postoji 'čarobna' namirnica.
Pravilna prehrana pomiče 'kockice' u našu korist, dokazano može smanjiti rizik, ali ga ne ukida
Kako ističu nutricionistice, prehrana je jedan od važnih čimbenika na koje možemo utjecati kada govorimo o prevenciji malignih bolesti. Procjene međunarodnih stručnih organizacija pokazuju da bi se, uz kombinaciju adekvatne prehrane, redovite tjelesne aktivnosti i održavanja optimalne tjelesne mase, rizik od raka mogao smanjiti za oko 30 do 40 posto. Pritom ostaje važno naglasiti da je riječ o bolesti na čiji nastanak utječu i genetika, dob, okolišni čimbenici i drugi elementi.
Najviše dokaza postoji za cjelovite obrasce prehrane, a ne za pojedine 'supernamirnice'. Mediteranska prehrana – bogata povrćem, voćem, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i maslinovim uljem, uz umjeren unos ribe te ograničen unos crvenog i prerađenog mesa – jedan je od najbolje istraženih prehrambenih obrazaca. Posebno su važna prehrambena vlakna, dok je s druge strane preporučljivo ograničiti prerađeno meso, visokoprerađenu hranu i alkohol.
'Kad se takva hrana konzumira učestalo i istiskuje svježe namirnice, povezuje se s porastom tjelesne mase i višim rizikom od nekoliko vrsta raka. Važno je naglasiti kako problem nije u povremenom obroku, nego u onome što čini svakodnevnu osnovu prehrane', ističu autorice.
Nakon dijagnoze cilj nije 'izgladnjeti tumor', nego sačuvati organizam
Jedna od važnih poruka autorica odnosi se na prehranu tijekom kemoterapije i drugih oblika onkološkog liječenja.
'Tijekom aktivnog liječenja ne radi se o restrikciji ili detoksikaciji, već o očuvanju nutritivnog statusa i, osobito, mišićne mase'.
Nenamjeran gubitak tjelesne mase, a posebice mišićne mase, može ozbiljno ugroziti organizam i nepovoljno utjecati na ishode liječenja. Zato je tijekom terapije često važnije osigurati dovoljan unos energije i proteina nego pokušavati postići 'savršenu' prehranu. Prehranu pritom treba prilagoditi konkretnom pacijentu i nuspojavama terapije.
Pacijenti koji nakon dijagnoze pokušavaju preuzeti kontrolu nad bolešću kroz različite stroge režime najčešće griješe kroz ekstremno restriktivne dijete, produljeno gladovanje, izbacivanje čitavih skupina namirnica te nekontrolirano uzimanje dodataka prehrani.
'Kod onkoloških pacijenata potreban je osobit oprez pri uzimanju dodataka prehrani. U kliničkoj praksi često susrećemo pacijente koji posežu za različitim dodacima prehrani u nadi da će time izravno utjecati na tijek maligne bolesti', naglašavaju nutricionistice Dora Bučan Nenadić i Marija Selak.
Dostatan unos važniji je od savršenog unosa, jedna je od ključnih poruka koje nutricionistice žele prenijeti pacijentima.
Dođite, poslušajte, pitajte!
