Što danas doista možemo znati o kraljici Jeleni i kralju Zvonimiru? Kakvu je ulogu kraljica imala u ranosrednjovjekovnom hrvatskom društvu, što nam Solin govori o središtima kraljevske vlasti, kako su Crkva i papinstvo sudjelovali u legitimiranju vladara i što nakon stoljeća istraživanja možemo zaključiti o mjestu na kojem je Zvonimir okrunjen?
To su neka od pitanja koja će se 8. i 9. listopada otvoriti u Splitu na međunarodnom znanstvenom skupu 'Jelena slavna, majka sirota i zaštitnica udovica, i Zvonimir, kralj hrvatski', organiziranom uz 1050. obljetnicu smrti kraljice Jelene i 950. obljetnicu krunidbe kralja Zvonimira.
Skup počinje u četvrtak, 8. listopada, u 9 sati, svečanim otvaranjem u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu, na Trgu braće Radića 7. Već od 9.30 počinje znanstveni program raspoređen u šest velikih tematskih cjelina.
Kraljica Jelena više nije samo ime sa slavnog solinskog natpisa
Prvi dio skupa vraća kraljicu Jelenu u širi europski kontekst ranoga srednjeg vijeka. Zrinka Nikolić Jakus govorit će o hrvatskim kneginjama i kraljicama od 9. do 11. stoljeća, Stéphane Gioanni o dinastičkom pokroviteljstvu i usponu ženskoga redovništva, povezujući Jeleninu baštinu s opaticom Čikom u Zadru, dok će Trpimir Vedriš razmotriti podrijetlo i funkciju kraljevskih samostana u hrvatskom ranom srednjem vijeku.Time se otvara šire pitanje položaja kraljice i žena kraljevskih i aristokratskih obitelji: ne samo kao članica dinastije nego i kao sudionica mreže političkog, crkvenog i samostanskog pokroviteljstva.
Kako se u 11. stoljeću stvarala i potvrđivala kraljevska vlast?
Drugi programski blok posvećen je odnosu vladara, Crkve i legitimacije vlasti. Ivan Bodrožić analizirat će važnost obraćenja vladara za kristijanizaciju naroda, s posebnim naglaskom na hrvatske vladare. Renata Salvarani iz Rima govorit će o laicima, samostanima i legitimaciji vlasti za pontifikata Grgura VII., dok će Zdenka Janeković Römer razmotriti dubrovačku Crkvu usred crkvenih i političkih previranja 11. stoljeća. Riječ je o kontekstu bez kojeg nije moguće razumjeti ni Zvonimirovu vlast ni njegovo mjesto u tadašnjoj europskoj političkoj i crkvenoj mreži.
Solin kao kraljevski grad: mauzolej, krunidba i Jelenin sarkofag
Jedan od medijski posebno zanimljivih dijelova prvoga dana počinje u 15 sati i posvećen je kraljici Jeleni, Solinu i arheološkoj baštini. Mirjana Matijević Sokol govorit će o Solinu kao kraljevskom gradu, mauzoleju kraljeva i mjestu krunidbe. Ivan Matijević i Ante Grgić rekonstruirat će okolnosti, faze i dinamiku arheoloških istraživanja u kojima je don Frane Bulić otkrio Jelenin sarkofag, dok će Marko Trogrlić analizirati povijesni i simbolički značaj Bulićeva otkrića natpisa sa sarkofaga kraljice Jelene na Gospinu otoku. Nalazi su to od iznimne važnosti za poznavanje hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti: materijalni trag, epigrafija i povijesna interpretacija ovdje se susreću s pitanjem gdje su se nalazila središta kraljevske vlasti i memorije.
Što se događalo u Solinu 1976. – i zašto je država pratila proslavu?
Posljednji blok prvoga dana vodi iz srednjega vijeka u 20. stoljeće. Josip Dukić i Ljubo Jernelić predstavit će Solinsku proslavu 1976. kroz izvješća tadašnje Službe državne sigurnosti. Milenko Krešić govorit će o obilježavanju 1300. obljetnice kršćanstva u Hrvata na području Crkve u Bosni i Hercegovini, a Frano Bilić o medijskim odjecima i prosudbama Solinskog slavlja. Taj dio programa pokazuje da se skup ne bavi samo srednjovjekovnim vladarima nego i načinom na koji su Jelena, Zvonimir i hrvatsko srednjovjekovlje stoljećima poslije postajali dijelom kulturnog, vjerskog i društvenog pamćenja.
Zvonimir između hrvatskog kraljevstva i Rima
Drugi dan, u petak 9. listopada, počinje blokom 'Zvonimirovo doba: papinstvo, Crkva i Kraljevstvo'. Andrea Antonio Verardi iz Rima govorit će o hrvatsko-papinskim odnosima u svjetlu Zvonimirove vladavine, Ludwig Steindorff iz Kiela o Petru Crnom kao Zvonimirovu suvremeniku, a Ante Jurčević o opatiji sv. Petra i Mojsija kao krunidbenoj bazilici kralja Zvonimira, smještajući je u kontekst srednjovjekovne sakralne arhitekture Hrvatskog Kraljevstva. Taj dio programa približava se jednom od središnjih pitanja Zvonimirove vladavine: odnosu kralja, papinstva, Crkve i političke legitimnosti hrvatskoga kraljevstva u Europi 11. stoljeća.
Zvonimir, Bašćanska ploča i legenda koja je nadživjela kralja
Završni veliki blok skupa okreće se jednom od najpoznatijih spomenika hrvatske kulture – Bašćanskoj ploči – ali i pitanju kako smo tijekom kasnijih stoljeća stvarali vlastitu predodžbu Zvonimira i Jelene. Tonija Andrić i Antonela Puž donose povijesni kontekst i diplomatičku analizu Bašćanske ploče, a Tomislav Galović pregled posljednja tri desetljeća istraživanja Zvonimira i Bašćanske ploče u historiografiji, filologiji, arheologiji i povijesti umjetnosti. Ana Šimić istražuje odjeke glagoljaške Legende o smrti kralja Zvonimira u hrvatskoj književnosti.
Nakon toga Hrvoje Gračanin analizirat će predodžbe Zvonimira i Jelene u hrvatskoj historiografiji dugoga 19. stoljeća, Josip Vrandečić Zvonimirovu krunu kao temelj hrvatskoga državnog prava u politici dalmatinskih pravaša, a Anđelko Mihanović likovne prikaze kralja Zvonimira i kraljice Jelene.Time se zatvara krug koji počinje srednjovjekovnim izvorima, arheološkim lokalitetima i crkvenim institucijama, a završava pitanjem kako je od povijesnih osoba nastala kulturna memorija o hrvatskim kraljevima.
Skup koji povezuje hrvatsko srednjovjekovlje s europskim kontekstom
Značaj skupa nadilazi dvije velike obljetnice. Njegov je cilj hrvatsku srednjovjekovnu baštinu promatrati u širem europskom kontekstu, povezivanjem povijesti, arheologije, povijesti umjetnosti, crkvene povijesti, filologije i drugih disciplina. Organizatori očekuju nove znanstvene uvide i otvaranje novih pravaca istraživanja, a rezultati skupa bit će trajno objedinjeni u recenziranom zborniku radova. Skup okuplja hrvatske i međunarodne istraživače, a među organizatorima i partnerskim institucijama nalaze se Književni krug Split, sveučilišni odsjeci i ustanove iz Splita i Zagreba, papinska sveučilišta u Rimu te Muzej hrvatskih arheoloških spomenika i Arheološki muzej u Splitu.
