Nakon tematske sjednice o radu noćnih klubova u centru Splita, održane u ponedjeljak, gradonačelnik Tomislav Šuta osvrnuo se na mišljenje Ministarstva turizma, prema kojem odluka o ograničavanju točenja alkohola u noćnim klubovima ne bi bila nezakonita, kako je tvrdio splitski HDZ.
– Što se tiče konkretnog očitovanja Ministarstva, pravna služba dala je svoje mišljenje. Također, Ministarstvo ide u izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Prvo čitanje već je prošlo, a sada je zakon u fazi pripreme za drugo čitanje u Saboru. Prije toga treba se naći na Vladi. Između ostalog, izričito će se navesti odredba kojom će se lokalnoj zajednici omogućiti da za određena područja odlučuje o takvim djelatnostima. Dakle, da je sve jasno i zakonski uređeno, zakon se ne bi mijenjao. Upravo je u postupku izmjena – istaknuo je.
Na novinarsku primjedbu da nije konkretno odgovorio na pitanje o mišljenju Ministarstva, dodatno je pojasnio svoj stav.
– Koliko sam razumio, a pitao sam i pravnike, iz tog mišljenja proizlazi da bi trebalo provesti test razmjernosti. Ne možete vi tek tako odrediti tko će raditi, a tko neće. Riječ je o složenom procesu koji uključuje utvrđivanje razmjernosti i pitanje ustavnosti. Upravo zbog toga ide se u izmjene zakona. Da se na temelju tog mišljenja smatralo da se to može napraviti, zakon se ne bi mijenjao – ustvrdio je Šuta.
Rekao je kako je aktualna gradska vlast poduzela sve kako bi uvela red u Splitu.
– Izmijenjen je Zakon o trgovini i regulirana je prodaja alkohola od 21 do 6 sati ujutro. Isto tako, ove godine zabilježen je znatno bolji red u gradu. Komunalni redari radili su do četiri sata ujutro, a na terenu su bili prisutni i zaštitari i policija. Za iduću godinu s policijom dogovaramo dodatne mjere – kazao je.
Kritizirao je i bivšu gradsku vlast.
– Kroz sve smo pokazali itekakvu odgovornost. Naravno da oni koji su u oporbi imaju pravo predlagati određene mjere, ali žalosno je da oni koji danas predlažu izmjene i donošenje određenih odluka nisu iskoristili priliku tijekom pune četiri godine, koliko su bili na vlasti. Sada su se sjetili da postoje određene mogućnosti – kazao je.
Novinare je zanimalo može li gradska uprava poduzeti konkretne korake prema izmještanju noćnih klubova iz centra Splita.
– Što se tiče inicijativa, mislim da smo ih već poprilično pokrenuli. Prva je donošenje plana upravljanja destinacijom. Njime će se regulirati otvaranje budućih klubova i taj će dio biti zatvoren. Što se tiče postojećih klubova, oni imaju svoja stečena prava. Više od toga u ovom vam trenutku ne mogu odgovoriti – kazao je.
Potom je otkrio na kojim bi lokacijama radije vidio noćne klubove.
– Naravno da bih i ja volio da se razmišlja o tome da jedan noćni klub bude na Žnjanu, drugi na Bačvicama, možda neki na području Poljuda, odnosno da se klubovi izmjeste iz samog centra grada. Ja te dozvole nisam odobravao niti sam sudjelovao u tome – rekao je.
Mediji su naveli da stanari povijesne jezgre, iako podržavaju zaključke tematske sjednice, tvrde da im se kvaliteta života posljednjih godina nije poboljšala. Njihov su konkretan problem pet postojećih noćnih klubova, zbog kojih tijekom ljeta trpe posljedice buke i nereda. Šutu su stoga pitali je li spreman pokrenuti inicijativu prema Vladi kako bi se pronašlo rješenje upravo za te klubove.
– Jeste li vidjeli koliko sam inicijativa dosad poduzeo? – uzvratio je protupitanjem.
Primjedba medija je bila da se pitanje odnosi konkretno na noćne klubove.
– Vidjeli ste koliko sam inicijativa poduzeo i što se sve u gradu poduzima. Nastavit ćemo s tim. Meni je posebno bilo žao čuti gospođu koja živi u stambenoj zgradi u kojoj se nalazi noćni klub. Stvarno nije lako živjeti u takvim uvjetima i sve to izdržavati tijekom noći. Ali što se tiče mene osobno, kao gradonačelnika, i mojih zamjenika, mislim da smo pokazali itekakav interes za reguliranje svih tih pitanja, zakona i propisa, kako bismo osigurali bolje uvjete za građane, pa tako i u ovom slučaju - zaključio je Šuta.
Na pitanje je li tvrtka njegove supruge poslovala s nekim od noćnih klubova u gradu, Šuta je odgovorio kako nije ni u kakvom sukobu interesa te da osobno ne pruža konzultantske usluge. Upitan posluje li tvrtka njegove supruge i dalje s nekim od splitskih ugostitelja, odgovorio je da ne zna.
– Ne znam tko i kakve usluge pruža u toj tvrtki. Ondje je, mislim, zaposleno 11 ili 12 ljudi, među kojima su i konzultantski savjetnici. Slobodno se obratite tvrtki, pitajte ih pa ćete vidjeti kakav ćete odgovor dobiti. To nije moja djelatnost – poručio je Šuta.
Zakonske mogućnosti reguliranja rada noćnih klubova potom je detaljno obrazložila dogradonačelnica Matea Dorčić.
– Mogu li samo vratiti temu na početak, što se tiče postojanja noćnih klubova, kako bismo demistificirali što znači nekome dopustiti obavljanje djelatnosti noćnog kluba u centru grada? Prije svega, postoji nešto što se zove privatno vlasništvo. Ti su prostori svi u privatnom vlasništvu, a privatno vlasništvo je u određenoj mjeri svetinja – započela je Dorčić.
Objasnila je da ugostitelji sklapaju ugovore o zakupu privatnih prostora, nakon čega slijedi postupak utvrđivanja minimalnih tehničkih uvjeta.
– Mnogi misle da minimalni tehnički uvjeti predstavljaju dozvolu za rad. Međutim, da bi se izdalo rješenje o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta za određenu djelatnost, primjerice noćni klub, mora biti zadovoljen niz zakonom propisanih parametara – pojasnila je.
Kao mogući model regulacije navela je zakonske izmjene koje su se odnosile na apartmane u stambenim zgradama.
– Jedno je bila kategorizacija, a onda je uvedena zakonom propisana suglasnost stanara i prijelazno razdoblje od pet godina tijekom kojeg postojeći iznajmljivači moraju ishoditi suglasnost. Dakle, bez namjere da nekome suštinski oduzimamo stečeno pravo, postoji mogućnost da se takva pitanja reguliraju zakonskim okvirom. Zašto ne uključiti jedinice lokalne samouprave u zakonsku proceduru kako bi davale suglasnost za otvaranje noćnih klubova na određenom području? – upitala je Dorčić.
Upozorila je i da eventualno izmještanje klubova iz povijesne jezgre ne bi nužno prošlo bez protivljenja građana.
– Nemojte ni slučajno misliti da ondje neće biti otpora. Izmještanje klubova iz zone A ili zone B na bilo koje drugo mjesto, gdje također postoji privatni prostor koji ispunjava uvjete za noćni klub, neće izazvati opće oduševljenje naših sugrađana – kazala je.
Dorčić smatra da problem nije nužno samo obavljanje djelatnosti noćnih klubova, nego i ponašanje gostiju na javnim površinama.
– To je izrazito kompleksna tema. Sva godišnja izvješća policije, koja se iz godine u godinu prezentiraju na Županijskoj skupštini, kao i suradnja s policijom posljednjih godina, pokazuju da suštinski problem nije boravak gostiju u klubu. Onog trenutka kada su gosti u klubu, oni ne predstavljaju problem. Problem je njihov boravak ispred klubova i stvaranje nereda na javnim površinama, kada naši sugrađani osjećaju posljedice okupljanja velikog broja ljudi na jednom mjestu – iznijela je.
Ocijenila je da je ograničenje prodaje alkohola pridonijelo smanjenju problema u ranim jutarnjim satima.
– Grad Split iskoristio je svoje zakonsko pravo. Gosti, kada izađu iz klubova u centru grada, nemaju gdje kupiti dodatni alkohol i stvarati nove probleme. Taj se problem u razdoblju oko četiri ili pet sati ujutro ove godine osjetno smanjio. Dakle, postoje načini i zakonski modeli kojima se na takve pojave može utjecati – ustvrdila je.
Posebno se osvrnula na noćni klub koji posluje u stambenoj zgradi.
– Moram priznati da sam radila u županijskom odjelu i da nikada nismo dobili primjedbu na taj klub. Prije se drukčije zvao, a danas ima drugo ime. Nikada nismo zaprimili zahtjev za ukidanje rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta. To je, mislim, i jedini kod nas noćni klub u stambenoj zgradi. Moglo bi se zakonski propisati da se bez suglasnosti stanara ne može otvoriti klub u takvoj zgradi - kazala je.
Ponovila je da bi se izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti mogao uvesti model sličan onome za apartmane.
– Potrebno je kroz izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, kao što je napravljeno s apartmanima i kategorizacijom, sličan model primijeniti i na izdavanje rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta. Ali ponovit ću još jednom: nemojte misliti da su minimalni tehnički uvjeti isto što i dozvola za rad – naglasila je.
Na pitanje tko daje suglasnost za otvaranje noćnog kluba u centru Splita, Dorčić je odgovorila da takva suglasnost za privatne poslovne prostore nije propisana.
– Ako privatni prostor u centru Splita ispunjava minimalne tehničke uvjete i ako je uređen u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno odgovarajućim projektom i propisima prema kojima je provedena prenamjena, nema zakonske prepreke za otvaranje noćnog kluba. Naravno, pod uvjetom da je riječ o prostoru predviđenom za poslovnu djelatnost, što većina tih objekata i jest – objasnila je.
Novinare je zanimalo i može li Grad izmjenama svojih dokumenata regulirati obavljanje određenih djelatnosti, primjerice nakon isteka ugovora o zakupu prostora.
– Donesen je Zakon o turizmu, koji je propisao donošenje plana upravljanja destinacijom. Kada se taj plan usvoji na Gradskom vijeću, na temelju njega moći će se regulirati određene djelatnosti u gradu. Prije toga takva zakonska regulativa nije postojala. Sada postoji – odgovorila je Dorčić.
Jedno od glavnih pitanja bilo je može li se buduća regulacija, kroz plan upravljanja destinacijom i odgovarajuće zakonske izmjene, odnositi i na postojeće noćne klubove, a ne samo na otvaranje novih. Novinari su pitali postoji li mogućnost revizije minimalnih tehničkih uvjeta nakon isteka ugovora o zakupu te može li se na postojeće klubove primijeniti plan upravljanja destinacijom.
– Kada bi se gradski prostori koristili za takve djelatnosti, Grad bi nakon isteka ugovora mogao regulirati namjenu prostora i odlučiti da ga više neće davati u zakup za tu vrstu djelatnosti. Međutim, kada je riječ o privatnom vlasništvu, moramo biti svjesni da postoji objektivan problem – rekla je.
Ipak, smatra da se zakonskim izmjenama može pronaći rješenje.
- Kroz Plan upravljanja destinacijom i potencijalne izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti mogao bi se propisati određeni prijelazni rok, primjerice do isteka ugovora o zakupu, nakon čega bi bila potrebna suglasnost jedinice lokalne samouprave. To je jedan od mogućih modela. Želim demistificirati tvrdnju da se sve može riješiti jednim potezom pera. Postoji procedura, ali vjerujem da postoji i način da se kroz nju dođe do rješenja – poručila je.
Na izravno pitanje bi li se takva regulacija u budućnosti mogla odnositi i na postojeće klubove, odgovorila je potvrdno, ali uz uvjet odgovarajućih zakonskih izmjena.
- Ako donošenje plana upravljanja destinacijom bude pratila izmjena zakona koja će podrazumijevati suglasnost jedinice lokalne samouprave, konkretno Gradskog vijeća, onda bi se takav model mogao primijeniti i na postojeće klubove – objasnila je.
Kao primjer ponovno je navela model koji se primjenjuje na apartmane. Ukratko, moglo bi se odrediti prijelazno razdoblje od pet godina. Dakle, kaže Dorčić, trenutačno imaš pravo obavljati djelatnost i zadržavaš ga sljedećih pet godina, ali u tom razdoblju moraš ishoditi potrebnu suglasnost. Ako je ne ishodiš, to pravo prestaje. Dorčić je jasno poručila da bez zakonske regulacije ne možemo proizvoljno odlučivati što nam se sviđa, a što ne.
