Među beskućnicima se povećava udio starijih osoba i umirovljenika. Većinom su to građani koji primaju nacionalnu naknadu ili najnižu mirovinu.
Koliko beskućnika živi u Hrvatskoj? Precizni podatci ne postoje, već samo procjene. Prema aktualnoj zakonskoj definiciji 'beskućnika', to jest onih koji koriste usluge prihvatilišta i prenoćišta ili borave na javnim i drugim mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje, Hrvatska mreža beskućnika procjenjuje da ih je najmanje 2.000, no istina je puno drugačija, a brojka veća.
Predsjednik Mreže beskućnika, Zvonko Mlinar, u povodu Svjetskog dana beskućnika koji se obilježva 10. listopada, za portal Mirovina rekao je i da je među beskućnicima sve više starijih osoba.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u svojim dokumentima navodi samo broj beskućnika koje u svojoj evidenciji vode podružnice Hrvatskog zavoda za socijalni rad i to one koji imaju prijavljeno prebivalište na njihovoj adresi ili ako su izdali uputnicu za smještaj u prihvatilište ili prenoćište, pojasnio nam je predsjednik Hrvatske mreže beskućnika, no prema podacima članica HMB-a u prihvatilištima i prenoćištima je samo 15-ak posto korisnika koji su eventualno evidentirani u Zavod za socijalni rad.
– Zabrinjavajuće je, da je prema našoj procjeni u Hrvatskoj preko 15.000 osoba koje žive u neadekvatnim stambenim uvjetima, bez električne energije, vode i grijanja. U ovoj su skupini uglavnom starije osobe i umirovljenici kojima mirovina ne može osigurati primjerenije uvjete stanovanja. Prema zadnjom podatku u Hrvatskoj je preko 8.000 domaćinstava isključeno iz električne mreže - rekao je predsjednik Mlinar. Često su to umirovljenici koji primaju najnižu mirovinu, a ona je sudbina svakog trećeg umirovljenika.
Mreža beskućnika se zalaže da se u postojeću zakonsku definiciju 'beskućnik', što je osoba koja nema mjesto stanovanja niti sredstva kojima bi mogla podmiriti troškove stanovanja, a smještena je ili koristi uslugu organiziranog stanovanja u prihvatilištu ili prenoćištu ili boravi na javnim ili drugim mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje, uključe i osobe koje žive u neadekvatnim i nesigurnim uvjetima stanovanja.
– Koliko je bitno rješavanje problema osoba koje su u neadekvatnim i nesigurnim uvjetima stanovanja potvrđuju i potpisnici Lisabonske deklaracije o Europskoj platformi za borbu protiv beskućništva, među kojima je i Republika Hrvatska. Potpisnici su se između ostalog složili da nitko ne spava bez problema zbog nedostatka dostupnog, sigurnog i odgovarajućeg smještaja za hitne slučajeve - kazao je Mlinar.
