Otvoren humanitarni koridor iz Mariupolja
Do sada je poginulo 5000 stanovnika
Otvoren je humanitarni koridor za evakuaciju civila iz Mariupolja, grada koji je gotovo sravnjen sa zemljom.
U gradu koji je gotovo sravnjen sa zemljom stanovnici već tjednima žive pod opsadom ruskih snaga, bez osnovnih uvjeta za život, bez vode, plina, hrane, javlja HRT.
Nemamo vode ni plina. Ostali smo i bez hrane. Ondje je naša mirna oaza u kojoj se skrivamo od bombardiranja, svjedoči gospođa Ljudmila.
U stalnim napadima ruske artiljerije i avijacije na Mariupolj život je, prema ukrajinskim podacima, do sad izgubilo gotovo 5000 stanovnika. Među ruševinama luke na Azovskom moru, koja je prije rata brojila oko 400.000 stanovnika, još se skriva više od 100.000 civila. Mnogi od njih pokušali su otići, ali nisu uspjeli zbog žestokih ruskih napada i kršenja dogovora o humanitarnim koridorima.
No jutros se pojavio tračak nade. Rusko ministarstvo obrane najavilo je lokalni prekid vatre u Mariupolju kako bi se iz grada evakuirali civili. Međunarodni odbor Crvenog križa potvrdio je da je Rusija pristala otvoriti humanitarni koridor.
- Poslali smo 45 autobusa prema Mariupolju. 28 ih ima dozvolu proći kroz ruske kontrolne točke u Vasilivki. Također, 17 autobusa već je krenulo iz Zaporižja. Učinit ćemo sve kako bismo osigurali da autobusi danas stignu u Mariupolj i evakuiraju se ljudi koji ga do sad nisu mogli napustiti - kazala je Irina Vereščuk, zamjenica ukrajinskog premijera.
UN-ova visoka povjerenica za ljudska prava upozorila je da se situacija u Mariupolju pogoršava iz dana u dan, nastavljaju se ulične borbe, a ljudi jedva preživljavaju.
- Provjeravamo optužbe da su neki stanovnici Mariupolja bili prisilno evakuirani na teritorij pod kontrolom ruskih snaga ili u Rusku Federaciju - izjavila je Michelle Bachelet, UN-ova visoka povjerenica za ljudska prava.
Moskva ne odustaje od zauzimanja Mariupolja koji je ključan za osiguravanje kopnenog koridora između Krima i Donbasa. Osvajanje grada pridonijelo bi i ruskoj propagandi. Naime, luku brani Azovska brigada, u kojoj se, uz ostale borce, nalaze i ekstremisti krajnje desnice, a Putin je kao jedan od ključnih ciljeva na početku invazije istaknuo denacifikaciju Ukrajine.