Stanje u Iranu i dalje je 'potpuno neizvjesno', osobito u kontekstu mogućnosti američkog napada, a istodobno se ne može sa sigurnošću procijeniti jesu li se prosvjedi doista smirili ili je riječ tek o privremenom zatišju, upozorili su gosti emisije 'U mreži Prvog' Hrvatskog radija.
Vojni analitičar Robert Barić upozorio na to da je stanje i dalje otvoreno.
- Situacija je potpuno neizvjesna što se tiče Irana i mogućnosti napada. Prosvjedi su veliki, ali režim još nije doveden u pitanje. Moguće je da će sve završiti kao 2019. ili 2022. godine, pojačanom represijom i privremenim predahom, a ne stabilizacijom - rekao je.
Ipak, istaknuo je da 'završava razdoblje teokratskog režima'.
- On se iscrpio, nema nove ideje, a ni pitanje nasljednika nije riješeno. Ajatolah ima 86 godina, star je i bolestan. Svima je jasno da će do promjene doći, možda sada, a možda za dvije, tri godine, i to u smjeru jačanja iranskog nacionalizma - objasnio je.
- Ovo je zatišje pred nastavak događaja. Koliko su se zbilja prosvjedi smirili, to još ne znamo i pitanje je hoće li se još pojačati - nastavio je.
Kako je ustvrdio, za stvarnu promjenu režima potrebna je šira društvena potpora.
- I naravno - iranski bazar. Zasad su se u prosvjede uključili samo manji trgovci koji su ionako ugroženi sada kada su ukinuti sustavi poticaja. Iranska ekonomija to više ne može izdržati. Međutim, veliki trgovci još uvijek čekaju i kalkuliraju. Moguće je da režim vrati stari sustav ekonomskih poticaja - rekao je.
Govoreći o potencijalnom udaru SAD-a, upozorio je da rizik raste.
- Ne zato što bi udari išta riješili jer ne možete selektivnim zračnim udarima oboriti režim - dodao je.
Stručnjak za Bliski istok Vedran Obućina komentirao je potez režima koji je otkazao pogubljenja.
- Režim funkcionira putem smrtnih kazni često i to je jedna loša slika Irana u svijetu. Vidjeli smo da je neki dan ministar vanjskih poslova Abas Arakči rekao da se ne radi o masovnim smaknućima. Pokušao je osvijetliti imidž Irana u svijetu. Mislim da je to potez koji koordiniraju različite strane - rekao je.
Naglasio je da se u tim okolnostima otvara prostor unutarnjim lomovima.
- Vlast je svjesna da su potrebne promjene i u tim okolnostima dolazi do mimoilaženja i obračuna - ustvrdio je.
- Iran nije monolitni režim, sastoji se od mnogobrojnih struja i interesa. Mislim da je jedna od najvećih opasnosti za Iran to da na krilima reformskog pokreta ili liberalnijeg pokušaja odnosa prema svijetu, pa i odnosa prema prosvjednicima - sve to sruši Korpus islamske revolucionarne garde u jednom državnom udaru - nastavio je.
Kako je objasnio, gardi bi najviše naškodilo ako dođe do pada režima.
- Ne toliko teokratskim vijećima koja pokušavaju vladati. Oni su ionako uvijek na svojim pozicijama i neće otići nikamo, ali garda koja funkcionira putem korupcije, mogla bi vrlo lako izvršiti državni udar. Tada bi Iran došao u neku vrstu vojne diktature, a što bi došlo nakon toga, vrlo je upitno - istaknuo je.
Složio se s Barićem kako je za pravu revoluciju potrebna podrška svih slojeva društva.
Predsjednik Hrvatsko-iranskog društva 'Irandustan' Ebtehaj Navaey govorio je o stanju na terenu i utjecaju Reze Pahlavija.
- Pratim sve europske i strane medije te unatoč problemima s internetom povremeno uspijem razgovarati s obitelji u Isfahanu i Teheranu. Čini se da se intenzitet prosvjeda smanjio - rekao je.
- Što se tiče Reze Pahlavija, mogu reći da njegov utjecaj nije toliko značajan, ali uspio je preko nekih medija dobiti prostor i lansirati svoje poruke koje su nažalost dovele do nasilnih prosvjeda i žrtava - izjavio je.
- Njegova ideja o nekim novim potezima poput priznanja Izraela, ako dođe na vlast, nakon velikog broja palestinskih žrtava - pokazuje njegovo nepoštovanje prema ljudskim životima, uključujući živote svojih sunarodnjaka - nastavio je.
Kako je naglasio, druge teme o kojima Pahlavi govori pokazuju nerazumijevanje stvarnih okolnosti u Iranu.
- Ostale teme o kojima Pahlavi govori pokazuju kako on ne razumije stvarne prilike u Iranu jer već desetljećima ne živi ondje. Neki ljudi u Iranu njega smatraju outsiderom koji prima upute. Mnogi Iranci, unatoč nezadovoljstvu, nisu se pridružili prosvjedima jer ne žele povratak monarhije - zaključio je.