Donesen paket mjera za proširenje EU-a: 'To je i dalje glavni prioritet Komisije'

Europska komisija donijela je godišnji paket za proširenje u kojem se detaljno ocjenjuju trenutačno stanje i napredak Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije, Gruzije, Republike Moldove, Ukrajine i Turske na njihovu putu prema pristupanju Europskoj uniji. Procjene prate preporuke i smjernice o prioritetima reformi. 

Proširenje je povijesna prilika za države pristupnice, države članice i EU u cjelini. Veća i snažnija Unija ima znatne društveno-gospodarske, političke i sigurnosne prednosti.

'Zbog geopolitičkog konteksta važnije je no ikad da dovršimo ujedinjavanje našeg kontinenta pod istim vrijednostima demokracije i vladavine prava. Posljednjih smo godina ostvarili velik napredak prema integraciji novih država članica. A proširenje će i dalje biti glavni prioritet nove Komisije', istaknula je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Visoki predstavnik/potpredsjednik Komisije Josep Borrell rekao je kako je posljednjih pet godina obilježeno dosad nezabilježenim izazovima. Zbog toga je, prema njegovim riječima, još važniji novi zamah proširenju EU-a. 

'A naši su ga partneri ozbiljno shvatili. Danas je više nego ikad prije članstvo u EU-u strateški izbor. Usklađivanje s vrijednostima EU-a, počevši od vladavine prava i zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a, najvažniji je pokazatelj strateške orijentacije u novom geopolitičkom kontekstu. Procesom koji se temelji na zaslugama zajedno gradimo snažniju Uniju', kazao je. 

Olivér Várhelyi, povjerenik za susjedstvo i proširenje, izjavio je kako proširenje predstavlja geostrateško ulaganje u mir, stabilnost, sigurnost i društveno-gospodarski rast našeg europskog kontinenta.

'Naš godišnji paket za proširenje pruža činjeničnu i pravednu procjenu napretka naših partnera, s jasnim smjernicama, što im omogućuje da utvrde u kojim područjima ubrzane reforme mogu potaknuti njihov napredak prema članstvu u EU-u. Namjenskim gospodarskim i investicijskim planovima, Instrumentom za Ukrajinu te planovima rasta za zapadni Balkan i Moldovu uspostavili smo dodatne alate i instrumente kako bismo pomogli zemljama da ubrzaju socioekonomsku konvergenciju i reforme na svojem putu prema EU-u. 

Proces proširenja i dalje se temelji na zaslugama i ovisi o objektivnom napretku svakog partnera. To zahtijeva odlučnost u provedbi nepovratnih reformi u svim područjima prava EU-a, s posebnim naglaskom na temeljima procesa proširenja. Demokracija, vladavina prava i temeljne vrijednosti i dalje će biti temelji politike proširenja EU-a. Članstvo u EU-u i dalje je strateški izbor', naglasio je.

Proces proširenja dobio je novi zamah tijekom 2023. i 2024. Skupina poglavlja o temeljnim pitanjima otvorena je s Albanijom 15. listopada 2024. Pristupni pregovori s Ukrajinom i Moldovom otvoreni su na prvim međuvladinim konferencijama u lipnju 2024. Nakon što je ispunila privremena mjerila za poglavlja o vladavini prava, Crna Gora na putu je da privremeno zatvori daljnja pregovaračka poglavlja. U ožujku 2024. Europsko vijeće odlučilo je otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom. Postupak analitičkog pregleda dovršen je krajem 2023. s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Na međuvladinoj konferenciji održanoj u lipnju 2024. potvrđeno je da je Crna Gora općenito ispunila privremena mjerila za poglavlja 23. i 24. o vladavini prava, čime je pružena prilika da nastavi s privremenim zatvaranjem daljnjih poglavlja ako se ispune uvjeti. Potreban je daljnji napredak u području vladavine prava i pravosuđa.

Komisija ponavlja svoju procjenu da je Srbija ispunila mjerila za otvaranje 3. skupine poglavlja (Konkurentnost i uključivi rast). Očekuje se da će Srbija u sljedećoj godini ubrzati rad na provedbi reformi povezanih s pristupanjem EU-u na svim razinama, s posebnim naglaskom na privremenim mjerilima u pogledu vladavine prava kao i na osiguravanju istinski poticajnog okruženja za civilno društvo i medije, poduzimajući vjerodostojne napore za zaustavljanje dezinformacija i inozemne manipulacije informacijama.

Kad je riječ o Albaniji, Komisija pozdravlja otvaranje pregovora o skupini poglavlja o temeljnim pitanjima na drugoj međuvladinoj konferenciji održanoj 15. listopada 2024. Od ključne je važnosti je da vlasti dodatno pojačaju tempo reformi usmjerenih na EU, posebno u području vladavine prava, učvršćivanja rezultata u području izvršavanja zakonodavstva, učinkovite borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te promicanja temeljnih prava, uključujući slobodu medija, prava vlasništva i manjine.

Sjeverna Makedonija, pak, mora nastaviti s provedbom reformi povezanih s EU-om, posebno u okviru skupine poglavlja o temeljnim pitanjima, pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Potrebno je ojačati povjerenje u pravosudni sustav. Sastanci za pregled svih šest skupina pravne stečevine EU-a dovršeni su u prosincu 2023.

Bosna i Hercegovina pokazala je konkretne rezultate, među ostalim u pogledu upravljanja migracijama, potpune usklađenosti sa zajedničkom i vanjskom sigurnosnom politikom EU-a kao i donošenjem zakonodavstva o integritetu pravosuđa, sprečavanju pranja novca i sukobu interesa. U ožujku 2024. Europsko vijeće odlučilo je otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom. Komisija priprema pregovarački okvir kako bi ga Vijeće donijelo čim se poduzmu svi relevantni koraci utvrđeni u preporuci iz listopada 2022.

Kosovo je u prosincu 2022. podnijelo zahtjev za članstvo u EU-u. Komisija je i dalje na raspolaganju za pripremu mišljenja o zahtjevu Kosova za članstvo čim to Vijeće zatraži. Zabilježen je napredak u borbi protiv organiziranog kriminala, poslovno okruženje poboljšalo se. Liberalizacija viznog režima za Kosovo stupila je na snagu 1. siječnja 2024. Ono treba pojačati svoje napore za jačanje vladavine prava i javne uprave te za zaštitu slobode izražavanja.

Otvaranje pristupnih pregovora s Ukrajinom važno je priznanje odlučnosti Ukrajine da nastavi s reformama na putu pristupanja EU-u. Nakon prve međuvladine konferencije održane u lipnju 2024. analitički pregled pravne stečevine (pregled) neometano napreduje. Pod uvjetom da Ukrajina ispuni sve uvjete, Komisija sa zanimanjem iščekuje otvaranje pregovora o klasterima, počevši od temeljnih pitanja, što je prije moguće 2025.

Otvaranje pristupnih pregovora važno je priznanje odlučnosti Moldove da nastavi s reformama na putu pristupanja EU-u unatoč tome što se suočava sa stalnim uplitanjem Rusije i posljedicama agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine. Nakon prve međuvladine konferencije održane u lipnju 2024. analitički pregled pravne stečevine (pregled) neometano napreduje. Pod uvjetom da Moldova ispuni sve uvjete, Komisija sa zanimanjem iščekuje otvaranje pregovora o klasterima, počevši od temeljnih pitanja, što je prije moguće 2025.

Iako je u prosincu 2023. Europsko vijeće Gruziji dodijelilo status države kandidatkinje, njezin je proces pristupanja EU-u u međuvremenu de facto obustavljen zbog djelovanja gruzijske vlade od proljeća 2024. Gruzijski građani glasovali su 26. listopada 2024. na parlamentarnim izborima. Preliminarnim nalazima zajedničke međunarodne misije za promatranje izbora pod vodstvom Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (OESS/ODIHR), utvrđeno je nekoliko nedostataka koji su se pojavili u napetom i vrlo polariziranom okruženju. Prijavljeni nedostaci uključuju, među ostalim, nedavne zakonodavne izmjene izbornog postupka, česte kompromise o tajnosti glasovanja, postupovne nedosljednosti, zastrašivanje i pritisak na glasače koji su negativno utjecali na povjerenje javnosti u postupak. Ti preliminarni nalazi potvrđuju potrebu za sveobuhvatnom izbornom reformom koja je već istaknuta u prethodnim ključnim preporukama.

Turska je država kandidatkinja i ključni partner Europske unije. Međutim, pristupni pregovori s tom zemljom i dalje su u mirovanju od 2018., u skladu s odlukom Vijeća. I dalje postoji ozbiljna zabrinutost u području temeljnih prava i vladavine prava, uključujući neovisnost pravosuđa. Dijalog o vladavini prava i temeljnim pravima i dalje ostaje sastavni dio odnosa EU-a i Turske. Nakon strateških smjernica Europskog vijeća iz travnja 2024. odnosi s Turskom bili su obilježeni postupnim ponovnim angažmanom te su poduzeti konkretni koraci za konstruktivnu razmjenu mišljenja o pitanjima od zajedničkog interesa.

Vijeće sad treba razmotriti današnje preporuke Komisije i donijeti odluke o sljedećim koracima u procesu proširenja.

Proširenje EU-a donijet će dalekosežne socioekonomske koristi njegovim sadašnjim i budućim članicama. Povećanjem broja potrošača na jedinstvenom tržištu poduzećima će se pružiti velike mogućnosti za slobodnije širenje i trgovinu. Kako bi se omogućio srednjoročni održivi rast i ostvario napredak u ispunjavanju gospodarskih kriterija za članstvo u EU-u, sve je važnije da zemlje proširenja ubrzaju strukturne reforme. To uključuje osiguravanje funkcionalnih tržišnih gospodarstava i dokazivanje sposobnosti suočavanja s pritiskom konkurencije i tržišnim silama u EU-u. Gospodarskim politikama trebali bi se podupirati i ambiciozni ciljevi u okviru zelene i digitalne tranzicije.

Novi alati i instrumenti potiču društveno-gospodarski rast u partnerskim zemljama. Kako se proces pristupanja ubrzava, EU ostvaruje neke od prednosti jedinstvenog tržišta i pruža veću financijsku pomoć kako bi se partnerima omogućila postupna integracija i učvršćivanje. Uz uspješne gospodarske i investicijske planove, plan rasta za zapadni Balkan sa 6 milijardi eura iz Instrumenta za reforme i rast i Instrumenta za Ukrajinu u vrijednosti od 50 milijardi eura potiču reforme, u čijem su središtu pravosuđe i vladavina prava. Isto tako, Komisija je 10. listopada 2024. predstavila plan rasta za Moldovu s 1,8 milijardi eura reformi i Instrumenta za potporu njezinim socioekonomskim reformama i poticanje ulaganja.