ESKALIRALA KRIZA 'Svakih 10 minuta u svijetu ženu ubije partner ili član obitelji, femicid se hitno mora uvesti kao kazneno djelo u EU-u'

Na globalnoj razini svakih 10 minuta partner ili član obitelji namjerno ubije ženu. U Europskoj uniji broj ubijenih žena 2022. popeo se na 800. U Hrvatskoj je - u samo prvih šest mjeseci ove godine - ubijeno devet žena, od čega se pet ubojstava kategorizira kao femicid. Krajem travnja imali smo i strahovitu tragediju kada su dvije žene ubijene na isti dan. 

Femicid, unatoč manjku jedinstvene definicije u međunarodnom pravnom okviru, predstavlja ubojstvo koje je uvjetovano rodom ili spolom. Najčešće su situacije u kojima žene ubiju partneri, bračni partneri ili članovi obitelji. Zastupnik Marko Vešligaj, potpredsjednik Odbora za rodnu ravnopravnost u Europskom parlamentu, smatra kako je ovo kazneno djelo potrebno standardizirati na razini Europske unije. 

'Trenutačno radimo na novoj europskoj Strategiji za rodnu ravnopravnost unutar koje jasno tražim da se femicid uvrsti kao kazneno djelo na razini cijele Europske unije. Standardizacija u ovom dijelu, kao i po pitanju silovanja za koje također zahtijevamo da se uvrsti na popis EU kaznenih djela, znači i veće mogućnosti zajedničkog djelovanja. Vrijeme je da se napokon osvijesti da je ovo kriza koja je posljednjih godina eskalirala. Slučajevi kojima smo nedavno svjedočili u Hrvatskoj, poput tragedije kada su dvije žene ubijene na isti dan, pokazuje da je potrebna suradnja i na europskoj razini. 

No svjesni smo da samo zakoni nisu dosta. Upravo zato kao izvjestitelj EP-a za novi paket mjera u ovom području tražim i obvezne programe prevencije i edukacije od najmlađe dobi. Govorim o programima koji se moraju uvesti od predškolske dobi pa sve do fakulteta, ali i za sve razine nadležnih tijela, sudaca, pravosudnih djelatnika i ostalih', rekao je. 

Vešligaj je naglasio i kako je jedan od najvećih problema u borbi protiv nasilja manjak sredstava.

'Europska unija i države članice moraju odvojiti adekvatna sredstva za borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama. Da bismo mogli uopće govoriti o praktičnoj zaštiti žrtava, moramo biti svjesni da su sredstva koja se trenutačno odvajaju nedostatna. Kada smo pregovarali prioritete za novi Višegodišnji proračun Europske unije, od kolega sam tražio da se otvori potpuno nova, zasebna stavka koja će ići za ispunjavanje ciljeva iz područja rodne ravnopravnosti - a borba protiv nasilje nad ženama je tu prva na listi prioriteta.

Gotovo cijeli sustav prevencije i skrbi o žrtvama na leđima je udruga i nezavisnih stručnjakinja koje kontinuirano krpaju rupe koje država ostavlja - ne samo u Hrvatskoj, već diljem Europe. To nije prihvatljivo, ne možemo borbu protiv nasilja nad ženama i femicida prepustiti na milost ili nemilost projektnog financiranja koje je nažalost nedostatno, nestabilno i nerijetko ovisi o volji onoga koji ta sredstva dodjeljuje', pojasnio je.

Zastupnik Vešligaj istaknuo je i primjer Istanbulske konvencije oko koje su se lomila koplja kod nas, koja se uopće ne provodi. Naime, podaci pokazuju da samo sedam država članica ima dovoljno savjetodavnih centara, a da je broj postojećih skloništa za žene ispod propisanih razina. 

'Posebno naglašavam taj problem smještajnih kapaciteta za žrtve nasilja jer kako ćemo zaštiti žrtvu ako joj ne možemo pružiti ono osnovno - krov nad glavom. I u odboru za stanovanje konstantno naglašavam da nova stambena strategija mora imati zaseban dio koji će se baviti povećanjem kapaciteta smještaja za žene žrtve nasilja', zaključio je zastupnik u EP-u i potpredsjednik Odbora za rodnu ravnopravnost.