Eurobarometar: Građani EU-a i dalje snažno podupiru Ukrajinu i energetsku sigurnost

Danas objavljeno najnovije standardno istraživanje Eurobarometra, godinu dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, pokazuje snažnu solidarnost Europljana s Ukrajinom i potporu za mjere poduzete u svrhu pomoći toj zemlji i njezinu narodu.

Građani EU-a također u velikoj mjeri podupiru ubrzanje energetske tranzicije, a posebno ulaganja u obnovljivu energiju i mjere za smanjenje ovisnosti EU-a o ruskim izvorima energije.

Iako je inflacija i dalje velik problem za Europljane, potpora za euro i dalje je vrlo visoka.

Snažna potpora odgovoru EU-a na rusku invaziju na Ukrajinu

Građani EU-a i dalje pokazuju nepokolebljivu solidarnost s Ukrajinom. 91 % ispitanika slaže se s pružanjem humanitarne pomoći, a 88 % ispitanika zalaže se za prihvat osoba koje bježe rata. Pružanje financijske potpore Ukrajini odobrava 77 %, a gospodarske sankcije ruskoj vladi, poduzećima i pojedincima 74 % ispitanika. Europljani i dalje uvelike podržavaju zabranu emitiranja ruskim medijima u državnom vlasništvu (67 %) i ulaganje sredstava EU-a u kupnju i opskrbu Ukrajine vojnom opremom (65 %).

Općenito, većina europskih građana (56 %) i dalje je zadovoljna odgovorom Europske unije na rusku invaziju na Ukrajinu.

77 % ispitanika iz EU-a podržava zajedničku obrambenu i sigurnosnu politiku među državama članicama EU-a, što je isti udio kao prošlog ljeta, dok se 16 % protivi. Osim toga, 80 % ispitanika smatra da bi kupnja vojne opreme u državama članicama trebala biti bolje koordinirana, a 69 % smatra da EU treba ojačati svoje kapacitete za proizvodnju vojne opreme.

Golema potpora energetskoj tranziciji

Velika većina građana EU-a (84 %) slaže se da bi EU trebao što prije smanjiti ovisnost o ruskim izvorima energije. Također se većinom slažu da bi EU trebao podupirati zelenu tranziciju ulaganjem u obnovljive izvore energije (86 %). 85 % Europljana uvjereno je da ćemo povećanjem energetske učinkovitosti zgrada, prometa i robe smanjiti ovisnost o proizvođačima energije izvan EU-a. 82 % ispitanika slaže se da bi države članice EU-a trebale zajednički kupovati energiju od drugih zemalja kako bi postigle bolje cijene. Osim toga, 81 % ispitanika izjavilo je da je poduzelo mjere za smanjenje vlastite potrošnje energije.

Zabrinutost zbog inflacije i gospodarstva, ali snažna potpora za euro

Građani EU-a povećanje cijena/inflacije/troškova života smatraju jednim od dvaju najvažnijih problema s kojima se EU trenutačno suočava (32 %, -2 postotna boda), nakon čega slijede međunarodna situacija (28 %, bez promjena) i opskrba energijom (26 %, -2 postotna boda).

Percepcija europskog gospodarstva ostala je nepromijenjena od ljeta 2022., pri čemu ga je 40 % ocijenilo kao „dobro”, a 51 % kao loše. Percepcija stanja nacionalnog gospodarstva ostala je relativno stabilna od ljeta 2022. i 35 % smatra da je dobro, a 63 % smatra da je loše.

U tom kontekstu potpora euru i dalje je na vrlo visokoj razini u EU-u kao cjelini (71 %, druga najviša razina ikad zabilježena) i još više u europodručju (79 %).

Osim toga, više od polovine ispitanika (54 %) smatra da plan oporavka NextGenerationEU može biti učinkovit odgovor na trenutačne gospodarske izazove. 63 % smatra i da bi se javna sredstva trebala koristiti za poticanje ulaganja privatnog sektora na razini EU-a.

Europljani su i dalje optimistični u pogledu budućnosti EU-a

47 % Europljana ima povjerenja u EU, a 32 % ima povjerenje u nacionalne vlade. 45 % Europljana ima pozitivnu predodžbu o EU-u, 36 % neutralnu predodžbu i 18 % negativnu predodžbu. Naposljetku, 62 % ispitanika izjavilo je da je optimistično u pogledu budućnosti EU-a (-3 postotna boda u usporedbi s ljeto 2022., ali slično razini zabilježenoj u veljači 2022., prije ruske agresije na Ukrajinu).

Standardno zimsko istraživanje Eurobarometra 2022. - 2023. (EB 98) provedeno je uživo i putem internetskih intervjua od 12. siječnja do 6. veljače 2023. Intervjuirano je 26,468 građana EU-a u 27 država članica.