Europski parlament oštro osuđuje ubojstvo Alekseja Navaljnog i izražava punu potporu Juliji Navaljnoj, odlučnoj nastaviti s radom koji je on započeo uz njezinu potporu. U rezoluciji usvojenoj u četvrtak zastupnici ističu da punu kaznenu i političku odgovornost za njegovu smrt snosi ruska država, posebno njezin predsjednik Vladimir Putin koji bi trebao odgovarati za to.
Također upozoravaju da je ubojstvo Alekseja Navaljnog još jedan znak sve snažnije i sustavne represije u Rusiji. Zahtijevaju neovisnu i transparentnu međunarodnu istragu o točnim okolnostima smrti kako bi se otkrila istina, osigurala odgovornost i postigla pravda.
U rezoluciji se navodi kako je politički sustav Rusije pod kontrolom konsolidiranog autoritarnog režima koji djeluje u okruženju rasprostranjene korupcije, koristi namještene izbore kako bi pružio privid demokracije te koncentrira svu moć u rukama Vladimira Putina.
Naglašavajući da ruski narod ne valja poistovjećivati s 'ratnohuškačkim, autokratskim i kleptokratskim kremaljskim režimom' zastupnici Europskog parlamenta izražavaju solidarnost sa svima u Rusiji i izvan nje koji unatoč namjerno brutalnoj represiji i ozbiljnim osobnim posljedicama s kojima se suočavaju i dalje imaju hrabrosti govoriti istinu.
'Aleksej Navaljni utjelovio je borbu za slobodu i demokraciju sa svojim snom o prekrasnoj budućoj Rusiji', kažu zastupnici, pozivajući Europsku uniju i države članice da nastave iskazivati nepokolebljivu solidarnost i aktivnu potporu kada je riječ o neovisnom ruskom civilnom društvu i demokratskoj oporbi.
Također pozivaju države članice da pojačaju napore na pronalaženju izvedivih načina za oslobađanje zatvorenika, posebno bolesnih i političkih koji su izloženi mučenju. Ističu da je jedna od opcija i razmjena zatvorenika.
Od početka opće ruske invazije na Ukrajinu 2022., ruske su vlasti povećale represiju nad političkom oporbom, medijima i civilnim društvom, upozoravaju zastupnici, ponavljajući da EU, njegove države članice i partneri sličnih stavova diljem svijeta moraju nastaviti pružati političku, gospodarsku, financijsku i vojnu potporu Ukrajini. Smatraju da je to najbolji odgovor na trenutačne represivne aktivnosti režima u Kremlju.
Parlament poziva Komisiju, osobito Europsku službu za vanjsko djelovanje, da razvije proaktivnu i dugoročnu stratešku politiku prema Rusiji kojom bi se učinkovito odgovorilo na realnost trenutačnih odnosa EU-a i Rusije, stanje ljudskih prava u Rusiji i potrebu za potporom ruskom civilnom društvu i predstavnicima oporbe u egzilu. Odlučna pobjeda Ukrajine mogla bi voditi do stvarnih promjena u Ruskoj Federaciji posebice kada je riječ o deimperijalizaciji, dekolonizaciji i refederalizaciji. Sve su to, ističe Parlament, nužni preduvjeti za uspostavu demokracije u Rusiji.
Rezolucija je usvojena sa 506 glasova za, 9 protiv i 32 suzdržana.