Europski parlament raspravljao o ublažavanju posljedica potresa u Hrvatskoj

Na današnjoj plenarnoj sjednici u Bruxellesu raspravljalo se o Rezoluciji o ublažavanju posljedica potresa u Hrvatskoj kojom se poziva Europsku komisiju da u suradnji s europskim i hrvatskim institucijama osmisli brzi način distribucije financijske i druge pomoći kako bi se osigurala obnova i oporavak pogođenih područja. U rezoluciji svih političkih obitelji Europskog parlamenta ističe se da su potresi koji su pogodili Hrvatsku ostavili snažne socioekonomske i infrastrukturne posljedice te da će imati dugoročne psihološke posljedice na stanovništvo.

Potpredsjednica Europske komisije, Dubravka Šuica istaknula je da Europska komisija pruža podršku u neposrednoj opasnosti, podršku u naporima za oporavak te da će raditi na sljedećim koracima u partnerstvu s hrvatskim vlastima. Navodi da je Fond solidarnosti Europske unije pružio bitnu i pravodobnu pomoć te i dalje podržava hrvatske vlasti i lokalno stanovništvo u oporavku osnovne infrastrukture, u operacijama čišćenja, pružanju privremenog smještaja te u zaštiti kulturne baštine.

- Fond solidarnosti Europske unije mobiliziran je prošle godine nakon potresa 22. ožujka u Zagrebu. Upravo je ovaj Parlament odobrio 683 milijuna eura potpore. Ovo je drugi najveći apsolutni iznos ikad uplaćen iz Fonda solidarnosti. Također je daleko najveći ikad u relativnom smislu, što predstavlja 1,26% hrvatskog BDP-a -, naglasila je Šuica.

HDZ-ovi zastupnici u Europskom parlamentu izrazili su sućut svim pogođenim obiteljima te zahvalili na aktivaciji Europskog mehanizma civilne zaštite čime se Hrvatskoj pokazalo da nije sama te da može računati na europsku solidarnost.

- Unatoč pandemiji i šoku, hrvatske vlasti, volonteri, zdravstveni radnici, Hrvatska vojska te tisuće i tisuće građana pokazali su pravo lice Hrvatske - zajedništvo u najtežim situacijama i solidarnost prema najpogođenijima. Pružanjem najpotrebnije opreme kroz Mehanizam civilne zaštite, i druge su europske države pokazale da Hrvatska nije sama. Zahvalni smo svima koju su pružili pomoć, kao što smo i mi kada je drugima bilo potrebno. U tome je konkretni istinski smisao europske solidarnosti - istaknuo je Ressler.

Sokol se zahvalio hrvatskoj vojsci, policiji, GSS-u, vatrogascima, svim medicinskim djelatnicima, volonterima i nevladinim organizacijama na nesebičnosti koju su pokazali u najtežim trenucima za Hrvatsku od Domovinskog rata. 

- Hrvatska je u ključnim trenucima ostala ujedinjena u solidarnosti. Također, zahvaljujem našim europskim prijateljima na potpori koju su nam iskazali i svim državama koje su uputile pomoć za potresom pogođena područja. Vlada RH je unatoč teškom dobu pandemije brzo i na odgovarajući način reagirala nakon samog potresa, ponudivši ljudima koji su ostali bez krova nad glavom alternativni smještaj - rekao je Sokol.

Zovko je istaknula kako je unaprijeđeni Mehanizam civilne zaštite na kojem je radila u prošlom mandatu još jednom pokazao hrvatskim građanima koristi članstva u Europskoj uniji. 

- Nastavit ću promovirati druge nužne aspekte europskih instrumenata, a to su prevencija i izgradnja/obnova novih kuća koji će zaštititi ljude od mogućih budućih katastrofa. Kroz instrument EU- za sljedeće generacije i nedavno predstavljenu inicijativu Bauhaus, trebali bi se uspostaviti pilot projekti za sigurnu obnovu područja u Hrvatskoj koji su pogođeni potresom - kazala je.

Glavak je poručila kako su svi akteri u sustavu civilne zaštite i domovinske sigurnosti bili na licu mjesta i odradili su i nastavljaju odrađivati odličan posao. 

- I dok govorimo o fizičkoj obnovi i obnovi kuća, moramo na umu imati i gospodarsku i demografsku revitalizaciju, na čemu radi i Vlada Republike Hrvatske. To je ključno za budućnost ovog područja. Zahvaljujem još jednom i vama, kolege zastupnici, što ste tijekom tih teških dana i danas u raspravi izrazili suosjećanje i pružili toliko potrebnu podršku svim građanima Hrvatske. To pamtimo i cijenimo - zaključila je.