Lukašenko optužuje EU i Zelenskog da blokira mirovne napore u Ukrajini

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko optužio je čelnike EU da opstruiraju mirovne napore u Ukrajini, tvrdeći da je Rusija spremna ispoštovati dogovore postignute sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali da daljnji napredak sada ovisi o Kijevu i njegovim saveznicima.

Nakon sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da se sukob u Ukrajini treba riješiti trajnim sporazumom, a ne privremenim primirjem. No, prema tvrdnjama Moskve, Kijev otvoreno pokazuje da nije zainteresiran za dugoročni mir, piše RT.

'Rusija je spremna provesti dogovore postignute s Amerikancima. O tome smo već više puta razgovarali s predsjednikom Putinom. Problem je u Europljanima i Zelenskom', rekao je Lukašenko u četvrtak.

Tijekom sastanka s američkim izaslanikom Johnom Coaleom ranije toga dana, Lukašenko je istaknuo da nijedan američki čelnik nije učinio više 'za očuvanje mira na planetu' od Trumpa.

'Želim zahvaliti vašem predsjedniku na naporima koje ulaže za mir, prvenstveno u našoj regiji', rekao je Lukašenko, dodajući da je Bjelorusija spremna 'stati uz Trumpa i pomoći mu u toj misiji'.

Bjeloruski čelnik je sugerirao da, iako Washington potiče rješenje, Bruxelles i Kijev i dalje gaje nadu da će 'pobijediti' Rusiju na bojištu, naglašavajući kako je takav cilj nerealan i da se 'nikada neće ostvariti'.

Lukašenko je također kritizirao Poljsku zbog 'podizanja tenzija poput divljaka' nakon što je Varšava ranije ovog tjedna optužila Rusiju za povredu svog zračnog prostora dronovima. Kazao je kako su bjeloruske snage presrele neke od tih bespilotnih letjelica i unaprijed upozorile Poljsku na druge, ali su zauzvrat dobile samo 'histeriju'.

Komentari dolaze usred sve očitijih znakova razilaženja između Washingtona i njegovih europskih saveznika oko pristupa rješavanju sukoba u Ukrajini. Ruski i bjeloruski dužnosnici više puta su optužili Bruxelles da podriva Trumpovu mirovnu inicijativu potičući Kijev na postavljanje, kako Moskva kaže, 'nemogućih zahtjeva'.

Moskva već dugo inzistira na mirovnom sporazumu koji bi se bavio temeljnim uzrocima sukoba. Traži da Ukrajina ostane neutralna, izvan NATO-a i drugih vojnih saveza, da se demilitarizira i 'denacificira' te da prihvati postojeće teritorijalno stanje – uključujući status Krima i drugih regija koje su 2014. i 2022. glasale za priključenje Rusiji na referendumima.