Tonino Picula, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, u programu N1 televizije je govorio o prosvjedima u Srbiji, koji ne jenjavaju i posljednjim događajima vezanima za rat u Ukrajinu i pokušaj pronalaska mirovnog rješenja.
Iznio je svoje mišljenje o tome kako se razvija situacija u susjedstvu.
'Čini mi se da Srbija u posljednjih ne samo mjesec dva nego i duže živi u uvjetima izvanrednog stanja. Ona nije proglašeno, ali kako vrijeme odmiče, svi protagonisti svojim postupanjima pokazuju da je Srbija u situaciji u kojoj neki standardni mehanizmi, koji u demokracijama pomažu da se riješe unutarnji konflikti, ne postoje', kazao je na početku te dodao kako je to vrsta institucionalne začepljenosti.
'U Srbiji to već mjesecima i dulje ne funkcionira. Riječ je o ozbiljnoj eskalaciji nasilja koja je, imam osjećaj, počela nakon masovnog skupa 18. lipnja, kada je režim Aleksandra Vučića skinuo rukavice i počeo koristiti silu u većoj mjeri, nije da to nije radio i ranije', trekao je.
Picula je iznio i svoj najveći strah kada je u pitanju eskalacija nasilja u Srbiji.
'Ja se pribojavam 17. žrtve. Govorimo o 16 ljudi koji su 1. studenog prošle godine izgubili život padom nadstrešnice. Ako ovi sukobi dovedu do nove žrtve, može se govoriti o još većoj eskalaciji koja može biti kobna', smatra.
Kakav je odnos Europske unije prema predsjedniku Vučiću?
'EU ovoga trenutka nema motiva ili kapaciteta da se drugačije odnosi prema malignom režimu Aleksandra Vučića. Za razliku od Ukrajine, nedostaje komponenta zajedništva u EU-u koja bi predstavljala pritisak koji bi doveo do kompromisa i možda izlaska na izbore. Europski parlament je tu vrlo usamljena institucija u arhipelagu europskih institucija koja je jako kritična prema Srbiji', dodao je Picula.
S kime se onda može razgovarati u Srbiji trenutno?
'To je veoma kompleksna situacija i teško je dati jednoznačan odgovor. Bilo bi dobro da u Srbiji razgovaraju međusobno. Da se osigura mirna tranzicija, da se pronađe kompromisni mehanizam kako doći do izbora. Međutim, problem je u tome što se izbori u Srbiji događaju relativno često. Vučić je pribjegavao izborima svaki puta kada bi procijenio da može steći dodatni legitimitet. Mislim da su svega dva ili tri regularna ciklusa bila, sve ostalo izvanredni ciklusi.
Treba tu biti potpuno jasan i reći da u Srbiji sve ono što je protiv Vučića nije istovremeno nužno i za Europu, tu postoji jedna heterogenost koja komplicira situaciju', kaže naš europarlamentarac.
Tvrdi da još uvijek, međutim, ne postoji ujedinjeni front u EU-u koji će napraviti pravi pritisak na predsjednika Republike Srbije.
'Ja sam najvidljivije ime što se tiče odnosa Europskog parlamenta i Srbije, ali postoji jedan velik dio kolega koji je zainteresiran da da svoj doprinos prije svega u analizi, ali i u pritisku. Ali očito ne uspijevamo postići kritičnu masu kako bi se stanje, osim evidentiranja, pretvorilo u neku vrstu ozbiljnog pritiska. Ja ću uvijek zastupati tezu da o vlasti u Srbiji odlučuju isključivo građani Srbije, nitko drugi. Međutim, zadovoljava li ta vlast europske kriterije kako bi država postala članica EU, o tome odlučuje Europska unija. Dakle, mi radimo svoj dio posla, ali ne postoji koherentnost. Postoje tu materijalni interesi, ali možda postoje i politički obziri, nemojte zaboraviti da su srpski naprednjaci pridruženi članovi Europske pučke strane', zaključio je Picula.