Mediteranske zemlje morat će se na veoma dugu stazu priviknuti na ruske ratne brodove na Sredozemnom moru i na njihova nadmetanja s mornaricama članica Sjevernoatlantskog pakta, kaže u rimskoj Repubblici admiral Giuseppe Cavo Dragone (65), načelnik talijanskoga Vrhovnog stožera obrane, u povodu nedavnog "izleta" ruskih ratnih brodova duž talijanske obale sve do Ancone, piše Jutarnji.
Cavo Dragone kaže da je admiral Aurelio De Carolis, čim su ruski ratni brodovi ušli u Jadransko more, mobilizirao najbliže jedinice. Fregata Bergamini pratila je ruski razarač Admiral Tribuc, a fregata Marceglia krstaricu Varyag. Stalno su ih nadlijetali mornarički avioni P72. Pa je stigla i fregata Libeccio.
Moćna postava brodova
Postsovjetska Rusija držala je u Mediteranu, kaže Cavo Dragone, sve do 2015 samo jedan ratni brod.
'Zatim su uz znatna ulaganja obnovili sirijsku luku Tartus, u kojoj su od 2017 dobili koncesiju na pola stoljeća, pretvarajući je u važnu bazu. Prošle godine u Mediteranu bilo je desetak jedinica. Kretale su se južno od Cipra, gdje su ležišta nafte i plina, te naravno gdje su bile vježbe NATO. Sada, s obzirom na ukrajinsku krizu, imaju moćnu postavu, sa čak dvadeset brodova', kaže.
'Putin je 31 srpnja potpisao dokument u kojem Mediteran naziva strateškim [područjem]: on će biti stožer sukoba s NATO-m i Rusi će održavati stabilnu pomorsku silu. Bit će osobito nasrtljivi na Bliskom istoku i u Africi, gdje žele stvoriti bazu u Sudanu. Pokušat će se ponovo pokrenuti u Egiptu, Libiji i Alžiru. Ruska pozornost više nije samo na istočnom Mediteranu, već i u središnjem. Zbog toga, nakon događaja u Jadranu, naredio sam promjenu naše pomorske sigurnosne postave. Operacija 'Sigurno more' sada je postala ‘Sigurni Mediteran‘ a naše patroliranje se proširilo na sav bazen, ne samo na zone najbliže Italiji: to je jedini način da se kontrolira situacija', dodaje.