RAT U UKRAJINI Sukob oko pogibije 50 ratnih zarobljenika iz Azovstalja
Prosvjednici traže da se Rusija hitno proglasi terorističkom državom
Plinski se rat razvija - borbe na ukrajinskom terenu ne jenjavaju. Novi spor između Moskve i Kijeva izaziva pogibija ukrajinskih zarobljenika - pripadnika pukovnije Azov koji su se borili u Mariupolju, javlja HRT.
Proruski separatisti na svom Telegram kanalu objavljuju snimke posljedica napada na zatvorski kompleks u blizini grada Olenivke. Od svibnja i predaje posljednjeg mariupoljskog džepa otpora Azovstalja ovdje su bili zatočeni i borci pukovnije Azov. Rusko Ministarstvo obrane, koje za napad HIMARS raketama optužuje ukrajinsku stranu, navodi da je život izgubilo 50 ukrajinskih ratnih zarobljenika, a da su 73 ranjena.
'Sva politička, kriminalna i moralna odgovornost za pokolj Ukrajinaca u Olenivki leži na Zelenskome osobno, njegovu kriminalnom režimu i podupirateljima u Washingtonu', rekao je Igor Konašenkov, glasnogovornik ruskog Ministarstva obrane.
U Kijevu prosvjed rodbine zarobljenih azovaca. Kao i predsjednik Zelenski, traže da se Rusija i zbog ovoga slučaja hitno proglasi terorističkom državom. Službeni Kijev poziva međunarodnu zajednicu na istragu, naglašava da na tom području nije bilo nijednog vojnog objekta na koji bi ukrajinska vojska izvršila napad. Njihov obavještajni vrh tvrdi da su zatvor digli u zrak plaćenici Wagnera, Putinove paravojske, a kako bi Kremlj prikrio način postupanja s ratnim zarobljenicima.
'Bio je to namjerni ruski zločin, namjerno masovno ubijanje više od 50 ukrajinskih ratnih zarobljenika. Kada su branitelji Azovstalja izlazili iz postrojenja, Međunarodni odbor Crvenog križa i UN postali su jamci života i zdravlja naših ratnika. Ukrajinske oružane snage, sigurnosna i obavještajna služba, te predstavnik za ljudska prava ukrajinskog Parlamenta zajednički su im se obratili. Sada je na Crvenom križu i UN-u da zaštite živote stotina ukrajinskih ratnih zarobljenika', rekao je Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik.
U Olenivki na zgarištima skončavaju ljudski životi, u Harkivskoj oblasti hektari prekriveni zlatnim klasjem. Dok više od 20 milijuna tona ukrajinskog žita i dalje čeka na isplovljavanje brodova iz triju ukrajinskih crnomorskih luka, a svijetu prijeti neviđena prehrambena kriza, gore mnoga žitna polja u blizini bojišnice. Razlog - rusko granatiranje.
Sporazum o sigurnom tranzitu ukrajinskog žita preko Crnog mora, koji je još uvijek mrtvo slovo na papiru, bila je jedna od tema telefonskog razgovora Blinken-Lavrov, prvog od izbijanja rata. Američki državni tajnik razgovor je ocijenio iskrenim i izravnim, ponovio Lavrovu da međunarodna zajednica neće priznati bilo kakve aneksije. Ipak, i zbog Putinove strateške ucjene Europe energentima, Zapad nije u svemu složan.
'Potvrđujem istinitost dijela govora premijera Orbana, putevi Poljske i Mađarske su se razišli. Poljska ipak ne sudjeluje u ratu u Ukrajini, kao što on tvrdi. Ondje ratuju samo Ukrajinci, koji su potpomognuti uglavnom američkim, ali i britanskim, poljskim i oružjem iz gotovo cijele Europe. Na taj način pomažemo Ukrajincima u obrani njihova suvereniteta. Vjerujem da će u konačnici uspjeti u tome', rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki.
Dok Moskva u svijet šalje snimke borbenih djelovanja tenkovskih posada vojske tzv. Luhanske Narodne republike, službeni Kijev izvještava o ruskim artiljerijskim napadima na infrastrukturne objekte u Siversku i Bahmutu, ali i granatiranju područja Harkiva, Kramatorska i Slovjanska. Rusi objavljuju i snimke zračne potpore proruskim separatistima u Donbasu. Tvrde i da su u preciznom zračnom napadu u Krasnoarmijsku u Doneckoj oblasti preksinoć, u napadu na ukrajinski vojni vlak, ubili više od 140 pripadnika elitnog bataljuna ukrajinskog predsjednika, te ozbiljno ranili njih 250.