Ressler pozdravio važan korak u europskom odgovoru na migracijsku krizu

Nakon višegodišnjih pregovora između klubova zastupnika Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) usvojio je danas pregovaračku poziciju Europskog parlamenta o ključnim zakonodavnim prijedlozima sustava migracija i azila, koje je Europska komisija predložila u rujnu 2020. 

Krajem prošle godine otvoreni su međuinstitucionalni pregovori o sustavu Eurodac - jedinstvenoj europskoj biometrijskoj bazi, a Odbor je danas potvrdio zajednička stajališta Parlamenta o preostalih šest zakonodavnih prijedloga Komisije. To se, među ostalim, odnosi na uređivanje provjera državljana trećih zemalja na vanjskim granicama, zajednički postupak za međunarodnu zaštitu, rješavanje kriznih situacija i slučajeva više sile u području migracija, dugotrajno boravište za državljane trećih zemalja. Ključna je ideja paketa pronaći europski odgovor na zajednički izazov migracija. 

Kao dio pregovaračkog tima Europske pučke stranke o migracijskom paktu, dogovor je pozdravio i zastupnik Karlo Ressler. Istaknuo je da povećani migracijski pritisak pokazuje kako aktualni pravni okvir nije dovoljan. 

'Nova pravila trebala bi osigurati učinkovitiju kontrolu nad europskom granicom, jednostavnije razlikovanje izbjeglica od ekonomskih migranata i snažniju borbu protiv krijumčara. Nužno je ojačati suradnju s trećim zemljama kako bi se spriječili ilegalni prelasci, pomoglo onima kojima je međunarodna zaštita najpotrebnija te osigurao povratak onih koji nemaju pravo na trajni boravak u Europi', izjavio je zastupnik Ressler, koji je u petak posjetio regionalni koordinacijski centar hrvatske Granične policije u Cetingradu informirajući se o zahtjevnoj dužnosti zaštite hrvatske državne granice.

Slijede pregovori između Parlamenta i Vijeća s ciljem dogovora i kreiranja održivog europskog rješenja za pitanje migracija, koje predstavlja izvor ozbiljne zabrinutosti za više od 70% Europljana. Prema posljednjim podacima Eurostata, u 2022. godini podneseno je više od 880.000 zahtjeva za azil u Europskoj uniji, uglavnom je riječ o državljanima Sirije, Afganistana, Venezuele i Turske, što bilježi porast od 64% u usporedbi do 2021.