Romana Jerković: Poremećaji mentalnog zdravlja bit će pandemija budućnosti

Prema WHO-u, gotovo milijardu ljudi diljem svijeta pati od poremećaja mentalnog zdravlja, a čak 84 milijuna ljudi u Europi nosi se s poremećajima mentalnog zdravlja. U Hrvatskoj, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, poremećaji mentalnog zdravlja prednjače po broju dana bolničkog liječenja. 

S ciljem ublažavanja i rješavanja ovog problema, zastupnica Romana Jerković, zajedno s ostalim kolegama iz Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, izradila je skup preporuka i poruka kojima pozivaju na sveobuhvatnu i ambicioznu strategiju mentalnog zdravlja na razini Europske unije. 

'Mentalno zdravlje bitan je dio čovjekove dobrobiti i ima važan utjecaj na tjelesno zdravlje. Međutim, nije dovoljno baviti se problemom mentalnog zdravlja samo u bolnicama i u terapijskom okruženju, već prepoznati kao zajedničku brigu i međusektorsku temu u Europskoj uniji. Stoga sam, kao zagovaračica Europske strategije mentalnog zdravlja, sudjelovala u izradi ovog važnog dokumenta s nizom konkretnih preporuka', ističe Romana Jerković, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu. 

Među preporukama zastupnice Romane Jerković je i važnost ranog otkrivanja problema mentalnog zdravlja, posebno onih koji se odnose na zlouporabu alkohola, droga i obiteljsko nasilje, kao i osnaživanje uloge obitelji u provedbi i evaluaciji usluga mentalnog zdravlja za djecu i odrasle. Također, smatra važnim uzeti u obzir profesionalni kontekst i unaprijediti ponovno uključivanje liječenih od mentalnih poremećaja u zajednicu i radno okruženje, ali i okolišne čimbenike budući da uskraćivanje prava na siguran, čist i održiv okoliš dovodi do pogoršanja fizičkog i psihičkog zdravlja.

Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja predstavljaju sve veći teret današnjem društvu. Depresija je danas jedan od vodećih uzroka invaliditeta, a samoubojstvo je četvrti po redu uzrok smrti mladih od 15 do 29 godina. 

U svojim preporukama, S&D grupa navodi kako su mentalno zdravlje i poremećaji mentalnog zdravlja uvelike oblikovani socio-ekonomskim, društvenim, okolišnim i životnim čimbenicima. U tom smislu, kako navode, potrebno je analizirati nekoliko pitanja kao što su uvjeti života, uvjeti rada i obrazovanja, te nejednakosti i diskriminacija po spolu, nacionalnosti, prihodima i dobi. Dodatno, navode kako su žene posebno izložene većem riziku lošeg mentalnog zdravlja na što utječu čimbenici rodne nejednakosti, ali i brojni stereotipi i nametnuti standardi, a iznimno ranjiva skupina su i djeca i mladi. Važnost brige o mentalnom zdravlju dodatno je naglasila i pandemija COVID-19 zbog dugotrajne društvene izolacije, što je utjecalo na porast anksioznosti i depresije. 

'Mentalno zdravlje moramo postaviti kao javnozdravstveni prioritet u Europskoj uniji uz nužnost multidisciplinarnog djelovanja. Važno je učiniti ga sastavnim dijelom Europskog plana oporavka i uključiti ga u mjere koje će donijeti opipljive koristi. Stoga, u S&D grupi smatramo da je vrijeme da se uspostavi sveobuhvatna europska strategija mentalnog zdravlja', istaknula je Romana Jerković. 

Budući da jedna od šest osoba pati od poremećaja mentalnog zdravlja, uz zdravstveni aspekt, važan je i onaj ekonomski. Naime, troškovi liječenja ovih poremećaja su znatni i procijenjeni su u izvješću Health at a Glance Europe 2018. godine na više od 4% BDP-a u EU. Nadalje, prema izvješću Lancet komisije, mentalni poremećaji koštat će globalnu ekonomiju do 2030. čak 16 bilijuna dolara (za period od 2010. -2030.)

Prošlo i buduće djelovanje EU-a

Europska unija do sada je poduzela niz inicijativa poput Izvješća o zajedničkoj akciji o mentalnom zdravlju i dobrobiti (2017.), Europskog okvira za djelovanje na području mentalnog zdravlja i dobrobiti (2019.) i Kompasa EU-a za djelovanje na području mentalnog zdravlja i dobrobiti ( 2015-2018).