Rusija: Kraj rata kad nas napokon shvatite ozbiljno

Ruska avijacija, koja je u prvim danima rata bila tiha, zbog čega su brojni vojni analitičari bili u čudu, sve više bombardira ukrajinske gradove. U petak je gađala piste u gradovima Lucku i Ivano-Frankovsku koji su smješteni na zapadu zemlje, razmjerno daleko od prostora koji su dosad ciljale ruske snage. Usto su pogodili i stambene zgrade u Dnjipru koji se nalazi u središtu zemlje, i u kojem dosad također nije bilo rata, ali poznato je da ga obje strane vide kao strateški bitnu točku, piše Večernji list.

Smrti civila

Ukrajinske su vlasti rekle da su Rusi samo u milijunskom gradu Harkivu artiljerijom i avionima uništili 48 škola. Danas je Ukrajina prolazila kroz 16. dan ratovanja, a tragedije se u zemlji samo povećavaju - Kijev govori da je Rusija u napadima dosad ubila 78 djece. UN pak potvrdio je da je ubijeno 549 civila, ali i dodaje da su prave brojke vjerojatno veće. Iz zemlje je otišlo više od 2,5 milijuna ljudi.

- Nemoguće je reći koliko ćemo se još dana morati boriti kako bismo oslobodili ukrajinsku zemlju, ali možemo reći da ćemo to ostvariti. Već smo dostigli stratešku točku preokreta i krećemo se prema našem cilju, pobjedi - poručuje svojim građanima Volodimir Zelenski.

U Moskvi priznanje novog zaokreta - ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će 16 tisuća dobrovoljaca s Bliskog istoka, primjerice iskusne plaćenike iz Sirije, poslati u rat u Ukrajinu.

Sukob u Ukrajini završit će kad Zapad ozbiljno shvati Rusiju i ispuni njezine zahtjeve, rekla je u petak ruska vlada i pritom dodala da je formulirala konkretne zahtjeve Ukrajini, koje Kijev 'razmatra' sa svojim saveznicima u Washingtonu i Bruxellesu.

- U proteklih osam godina opetovano smo tražili zapadne kolege da pritisnu Kijev ' da primoraju Kijev ' da prestane ubijati ljude u Donbasu i da ispuni Sporazume iz Minska. Zadnjih desetljeća naša zemlja opetovano je upozoravala na opasnost jer Zapad širi svoju infrastrukturu prema nama. Ne volimo to i osjećamo se ugroženo. I ne možemo zatvarati oči: pa zašto to onda činiti? Nema odgovora – rekao je Putinov glasnogovornik. Iako Rusija stalno govori o 'operaciji u Donbasu', svojom je vojskom napala cijelu Ukrajinu, a ne samo tu regiju na istoku zemlje.

Putin se u petak susreo s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, a pritom je novinarima rekao da u pregovorima između ruske i ukrajinske strane ima 'određenih pozitivnih pomaka'. Dan prije susreli su se ministri vanjskih poslova Rusije i Ukrajine u Turskoj, ali njihov sastanak nije proizveo bilo kakve rezultate.

Kijev je danas rekao da ruska vojska u posljednja 24 sata uopće nije napredovala, no u četvrtak su američki dužnosnici rekli da su se Rusi primaknuli Kijevu otprilike još pet kilometara, i to s područja aerodroma Hostomel. Britanski obavještajci rekli su da vjeruju da se ruske snage pregrupiraju sjeverozapadno od Kijeva i u sljedećih nekoliko dana mogle bi organizirati veliki napad na grad. Britanci usto dodaju da je ukrajinski otpor još uvijek vrlo jak, a da Rusi isto tako i dalje imaju velike logističke probleme.

Istodobno, Europsko vijeće usvojilo je deklaraciju u kojoj je priznalo europske težnje i europski izbor Ukrajine… 'Ukrajina pripada našoj europskoj obitelji', stoji u dokumentu neformalnog summita šefova država i vlada 27 članica Europske unije, usvojenom u francuskom Versaillesu. Ukrajinska vlada nadala se da, kao žrtva agresije Rusije, može dobiti konkretniju poruku i obećanje da će dobiti status kandidata za EU po ubrzanom postupku, no to se nije dogodilo. Izričito protivljenje nekoliko zemalja, među ostalima Nizozemske, blokiralo je želju niza drugih zemalja, poput Poljske i baltičkih država članica EU, da se Kijevu ponudi ubrzana procedura rješavanja zahtjeva za članstvom, koji je podnesen prije samo 12 dana.

Taj je zahtjev trenutačno u fazi da ga je Vijeće EU proslijedilo Europskoj komisiji na davanje mišljenja. U ranijim slučajevima, kad je odlučivalo o zahtjevima Crne Gore, Albanije, Srbije ili BiH, Vijeću EU je trebalo 7 do 9 mjeseci za taj prvi korak prosljeđivanja Komisiji. U slučaju Ukrajine to je trajalo tjedan dana. Ali to ne znači da će u sljedećih tjedan ili mjesec Komisija predložiti davanje statusa kandidata. Izjava lidera, usvojena na neformalnom summitu u Versaillesu, trebala je biti ambicioznija, no razvodnjena je i ostala na općenitoj formulaciji o pripadnosti Ukrajine 'europskoj obitelji'. Versailles je tako za Ukrajinu postao ono što je za Hrvatsku i ostale zemlje jugoistočne Europe (ili zapadnog Balkana) bio Solun 2003. – mjesto održavanja summita EU na kojemu je otvorena europska perspektiva, no bez navođenja konkretnog vremenskog roka.

- Smisao je dati nadu narodu Ukrajine, a ta je nada povezana s EU. Oni se bore za svoju slobodu, ali njima je važno znati da se bore i za budućnost u Europi. Tekst usvojene izjave mogao je biti snažniji, ali znate kako je to u politici, stvar je kompromisa, i postigli smo kompromis - rekao je predsjednik Litve Gitanas Nauseda. Nizozemski premijer Mark Rutte očekuje da će procjena statusa kandidata za Ukrajinu ići uobičajenom procedurom, odnosno da će 'trebati vremena, mjeseci, možda i godine dok se ne dođe do nečega'.

Ukrajina je u Versaillesu dobila još 500 milijuna eura za pomoć u obrambenom naoružanju, što joj EU obećaje dati kroz svoj fond za mir, European Peace Facility. Prije desetak dana EU je već izdvojio 500 milijuna eura, tako da se sad iznos povećava na milijardu.

Zasad nema konsenzusa oko ideje Poljske i još nekih država članica na istoku da novi paket sankcija protiv Rusije obuhvati i naftu i ugljen te najavu prekida uvoza plina u roku od pet godina.

- Oni koji dolaze s novim sankcijama su oni koji se sutra vrate i kažu: 'Trebamo više novca' - komentirao je luksemburški premijer Xavier Bettel, očito jedan od protivnika širenja sankcija na energetiku. Bilo kako bilo, četvrti paket sankcija EU protiv Rusije ide sljedeći tjedan u usvajanje, ali detalji tih sankcija još nisu javno poznati.

Globalna akcija

Smanjenje ovisnosti Europe o ruskom plinu zacrtano je u deklaraciji iz Versaillesa kao srednjoročni cilj, nešto što se događa postupno. Lideri EU su razgovarali i o značajnom povećanju ulaganja svojih država u obranu. Ali i o mogućem limitiranju cijena energenata, o čemu nije donesena nikakva odluka.

- Najbolje je da se limitiraju cijene energenata, ali to mora biti jedna globalna akcija. Moja poruka je bila da ne možemo mi tretirati energente kao bilo kakav proizvod, to je strateški resurs i trebamo na taj način pristupiti. Sad smo u fazi gdje će nam energenti i hrana biti strateški resursi. To je svijet poslije 24. veljače - rekao je premijer Andrej Plenković po završetku summita EU u Versaillesu, prenosi Večernji list.