Ruske vojnike dovoze u bjeloruske klinike bez ruku, nogu, ušiju i očiju

Bjelorusija i Rusija već godinama njeguju dobre odnose. Štoviše, Rusi su Ukrajinu napali i preko bjeloruskog teritorija. Deutsche Welle saznaje da Bjelorusi pomažu Rusima i sa zbrinjavanjem ranjenika.

Od 24. veljače, kad je ruska vojska počela invaziju na Ukrajinu, rusko ministarstvo obrane je samo jednom prijavilo svoje gubitke: po njihovim tvrdnjama, do 2. ožujka poginulo je 498 vojnika, a 1597 je ranjeno. 

Ukrajinski dužnosnici su, pak, u subotnjoj objavi na Facebooku napisali da je ubijeno približno 14.400 ruskih vojnika i da je Moskva izgubila velike količine vojne opreme, uključujući 1470 oklopnih transportera, 60 tenkova i preko 100 borbenih zrakoplova i helikoptera.

BBC nije mogao nezavisno potvrditi te brojke, no zapadni obavještajni izvori su procijenili da je ubijeno oko 7000 vojnika, a ranjeno između 14.000 i 21.000.

Kako prenose bjeloruski mediji i Telegram kanali, mnogi ranjeni ruski vojnici prebačeni su u Bjelorusiju, gdje im se pruža prva medicinska pomoć́, a potom ih transportiraju dalje u Rusiju. To je potvrdio čak i bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko. Nakon prvih pet dana rata rekao je da se samo u Gomelju, Mosiru i još jednom bjeloruskom gradu liječi 160 do 170 ruskih vojnika.

Česte amputacije udova

Četiri izvora su potvrdila za DW da se ruski vojnici nalaze u bolnicama u ovim gradovima na jugu Bjelorusije. Pored toga u Narovlji, nedaleko od ukrajinske granice, postavljena je i poljska bolnica.

Prema riječima jednog od sugovornika DW-a, u Mosir dolazi mnogo ranjenih.

- Često bez ruku, nogu, ušiju ili očiju. Neki vojnici su dovedeni prekasno i već́ s gangrenom. Kada bi vojnici bili dovedeni na vrijeme, udovi bi mogli biti spašeni - rekli su izvori.

Prema njihovim riječima, neki od ranjenih po pet dana nisu ništa jeli, bili su dezorijentirani, nisu imali pojma gdje se nalaze i tražili su samo da nazovu roditelje.

- To su pacijenti koji su rođeni 2003. godine, iz siromašnih regija Rusije. Oni su zapravo još uvijek djeca - tvrde izvori za DW.

Još jedan izvor, koji nije direktno vezan za zdravstvenu službu, ali je dobro obaviješten o situaciji, potvrđuje da se u bolnici u Gomeljskoj oblasti 'operira non-stop' - do 50 ljudi za samo jednu noć.

Među njima su i obični civilni pacijenti sa zakazanim operacijama. Kirurzi najčešće moraju amputirati udove ruskim vojnicima.

- Bolnica je prepuna - kaže izvor, moleći da se lokacija klinike ne objavljuje u javnosti.

U Bjelorusiju se navodno dovoze i već poginuli vojnici. Međutim, nitko od spomenutih izvora ne zna o kojoj se brojci smrtno stradalih radi.

Bolnički liječnici moraju šutjeti

DW je pokušao kontaktirati liječnike koji su navodno pomogli ruskim vojnicima, ali oni su odbili razgovarati na tu temu. Prema riječima dvojice sugovornika, liječnici su morali potpisati obvezu o čuvanju tajnosti tih podataka.

Bjeloruska zaklada medicinske solidarnosti napominje da se sve bolnice veoma strogo kontroliraju.

'Zaposleni u (tajnim službama, nap. red.) KGB-u ili FSB-u rade direktno u bolnicama, sve zgrade su nadgledane. Mnogi liječnici koji bi teoretski mogli nešto reći su uklonjeni iz bolnica. Umjesto njih zaposleni su Rusi', navodi nevladina organizacija.

Mnogi liječnici i bolničko osoblje se boje i ne žele ni s kim razgovarati.

Prema podacima Bjeloruske zaklade medicinske solidarnosti, broj mrtvih vojnika je vrlo velik. Klinike u Bjelorusiji su pretrpane.

- Svi ranjeni, gdje god je to moguće, vlakom se odvoze u Rusiju - rekao je glasnogovornik zaklade.

'Morate pomoći svim ranjenicima'

Bjelorusko ministarstvo zdravstva nijednom nije komentiralo navode o medicinskom zbrinjavanju ruskih vojnika.

Sa stajališta međunarodnog humanitarnog prava, pomoć́ ruskim vojnicima ranjenim u borbama ne znači sudjelovanje u ratu, objašnjava politolog Sergej Bohdan, znanstveni suradnik Instituta Friedrich Meinecke na Slobodnom sveučilištu u Berlinu.

- Morate pomoć́i svim ranjenicima, ma kojoj vojsci pripadali. Kako u zoni borbenih djelovanja tako i u njenoj blizini - kaže pa dodaje:

- Međutim, postoje i nijanse: Rusija ono što se događa ne smatra ratom. To znači da se u ovom slučaju ne može posezati za normama međunarodnih konvencija. Dakle, trenutno nije jasan status ranjenih ruskih vojnika koji se nalaze u Bjelorusiji.

Bohdan vjeruje da bjeloruske vlasti nemaju interes skrivati podatke o broju poginulih i ranjenih. Ovdje se, smatra on, prije radi o disciplini i birokratskoj kulturi koja se razvila u Bjelorusiji tijekom godina.

'Možda je Bjelorusija bila prisiljena surađivati'

Bohdan smatra da Lukašenko ne želi sudjelovati u invaziji na Ukrajinu i da se brani 'svim silama'.

- Za Bjelorusiju je važno da pokaže da ne čini ništa ozbiljno protiv same Ukrajine, već́ je samo prisiljena surađivati s Rusijom. Činjenica da bjeloruske bolnice primaju ranjenike, moglo bi se reći, blagi je oblik angažmana na strani Rusije. Međutim, s humanitarne točke gledišta to ne predstavlja sudjelovanje - kaže on.

Doduše, premještanje ruske vojne opreme preko bjeloruskog teritorija ka Ukrajini predstavlja oblik sudjelovanja u ratnim operacijama.

- To tek treba dokazati. Treba utvrditi je li bjeloruska vlada uopće imala izbor odlučiti hoće li dopustiti te transporte ili ne. Ovdje postoje ozbiljne sumnje - kaže Bohdan.

On smatra da je Lukašenko jednostavno bio suočen s činjenicom da u napadu na Ukrajinu sudjeluje ruska vojska koja je došla na manevre.