ŠEF EUROPSKE KOMISIJE 'Rat u Ukrajini tjera nas na veća ulaganja u obranu'

Šef europske diplomacije Josep Borrell poručio je u utorak u Europskom parlamentu u Strasbourgu kako zemlje članice EU-a moraju trošiti više na obranu zbog rata u Ukrajini.

'Rat u Ukrajini nas tjera da povećamo ulaganja u obranu. Očito je i nesumnjivo da moramo trošiti više kako bi nam bilo bolje', kazao je Borrell na plenarnoj sjednici u raspravi o godišnjim izvješćima EP-a o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici te o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici.

'To znači da moramo trošiti zajedno', dodao je visoki predstavnik Unije za sigurnosnu i vanjsku politiku.

Borrell smatra da je potrebno donijeti zakone na razini EU-a kako bi se omogućila zajednička nabava vojne opreme te da je potrebno ojačati kritičku infrastrukturu za zaštitu od hibridnih napada.

Šef europske diplomacije ustvrdio je kako je ruska agresija na Ukrajinu 'dodatni poticaj' za stvaranje EU-a kao globalnog aktera.

Autor izvješća o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici pučanin David McAllister (EPP)  istaknuo je kako EU treba raditi na smanjenju ovisnosti o drugima te da je u tom kontekstu potrebno 'postupno uvesti glasanje kvalificiranom većinom'.

Taj su prijedlog kritizirali zastupnici desnih klubova koji takvu promjenu smatraju udarom na nacionalni suverenitet.

'Europska unija nije država, nego međunarodna institucija. Deluzija je misliti da može postojati europski patriotizam', poručio je francuski europarlamentarac Jean-Lin Lacapelle, član desnog kluba Identitet i demokracija.

'Kvalificirana većina značila bi nametanje odluka zemljama članicama', dodao je.

Više Europe

U raspravi su sudjelovali i hrvatski europarlamentarci Ladislav Ilčić, Tonino Picula, Tomislav Sokol i Željana Zovko.

Picula je pohvalio je zamah u politici proširenja u 2022., istaknuvši kako je to 'dobar primjer prepoznavanja političkih realnosti i nužnosti'.

'Moj glavni zaključak je da bi u sve izazovnijem globalnom okruženju, uključujući rat na našem kontinentu, odgovor trebao biti više Europe', kazao je zastupnik SDP-a/S&D-a.

'Vrijeme je da reformiramo našu zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku tako da više ne budu najslabija karika naše integracije', dodao je.

Jednakost Hrvata u BiH kao sigurnosno pitanje

Zovko (HDZ/EPP) je pohvalila odluku o davanju kandidatskog statusa BiH, dodavši kako bi ona 'trebala stimulirati vođe (u BiH) da ubrzaju reformne procese' jer Hrvati i nakon izbornih promjena u listopadu prošle godine još uvijek nemaju svog legitimnog predstavnika u predsjedništvu.

Napomenula je kako je trenutna situacija uzrok suzdržanog glasanja BiH u UN-u o prijedlogu osude represije iranskih vlasti nad prosvjednicima, referirajući se pritom vjerojatno na činjenicu da je veleposlanika BiH pri UN-u imenovao Željko Komšić, formalno hrvatski član predsjedništva BiH izabran glasovima brojnijih Bošnjaka.

'Vrijeme je da se osiguraju principi jednakosti i nediskriminacije za sve građane i konstitutivne narode kao što stoji u ustavu zemlje. To je važno sigurnosno pitanje gospodine visoki predstavniče', poručila je Zovko.

Njen stranački kolega Sokol poručio je kako je 'stabilnost europskog susjedstva moguća jedino uz sustavnu reformu izbornog zakona BiH koja će do kraja osigurati ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda'.

'Nedopustivo je da jedna sramotna figura poput Željka Komšića i dalje sjedi u predsjedništvu BiH', dodao je.

Sokol se također založio za očuvanje jednoglasnog odlučivanja u Vijeću o vanjskopolitičkim pitanjima.

'Samostalna vanjska politika predstavlja temeljnu dimenziju nacionalne suverenosti i jamstvo zaštite nacionalnih interesa te ne može biti zamijenjena odlučivanjem koje se temelji na preglasavanju', zaključio je.

Ilčić je kazao da bi Unija treba voditi računa 'o sve većem utjecaju Irana na BiH' koji se očitovao u posjedu iranskog ministra vanjskih poslova Sarajevu i u spomenutom glasanju u UN-u kojim se BiH 'svakako udaljila od europskog poimanja demokracije'.

Smatra i da je potrebno 'više voditi računa o srpskom zveckanju oružjem na Kosovu' te o ilegalnim migracijama.

'Neki lobiji u EU-u i dalje osnažuju takozvane humanitarne nevladine organizacije koje su povezane s krijumčarima ljudi, a koje na taj način svakako otežavaju Hrvatskoj odgovorno čuvanje šengenskih granica', poručio je zastupnik Hrvatskih suverenista i Europskih konzervativaca i reformista.