Što će biti s kontroverznim 'chat controlom'? Evo što kažu u Europskom parlamentu

Ne stišavaju se reakcije na kontroverznu EU regulativu za sprječavanje i suzbijanje seksualnog nasilja nad djecom, poznatu u javnosti kao 'chat control'. No hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu iz redova HDZ-a / EPP-a Karlo Ressler smatra kako su strahovi neutemeljeni te kako se stvorila, prema njegovim riječima, pretjerana fama.

Prijedlogu koji je još davno podnijela Komisija, naime, cilj je uspostaviti obavezu online platformama da otkrivaju, prijavljuju i uklanjaju materijale povezane s dječjim seksualnim zlostavljanjem (CSAM), i to čak i u end-to-end enkriptiranoj komunikaciji. Kritičari ga nazivaju 'chat control 2.0', ukazujući kako prijedlog potencijalno narušava privatnost, razbija enkripciju i uvodi masovni nadzor komunikacija.

'Pozicija našeg kluba pa i Europskog parlamenta čini mi se poprilično zdravorazumska. S jedne strane, dakle, želimo nastaviti s borbom protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu kao jednim od ozbiljnijih problema. Europa je postala jedan od ključnih žarišta širenja neprihvatljivih materijala u proteklim godinama.

S druge strane, Europski parlament poprilično je jasan - ne smije doći ni do kakvog masovnog nadzora. Neometana komunikacija zajamčena je Poveljom o temeljnim pravima Europske unije, nacionalnim zakonodavstvom, ustavima, stoga ničeg spornog ne bi trebalo biti.

Riječ je o svojevrsnoj lažnoj dilemi koju je Europski parlament uspješno izbjegao širim dogovorom praktički svih političkih grupa - socijalista, pučana, liberala i zelenih - oko jedinstvenog stajališta koji izričito isključuje i end-to-end enkriptiranu komunikaciju iz dosega ove regulative. Medijski šušur nastao je zbog promjena unutar Vijeća; Danska je imala prijedlog kompromisa različit od prijedloga iznesenog tijekom predsjedavanja Poljske. No zapravo se također pokušava pronaći balans između efikasne borbe protiv - u ovom konkretnom slučaju - seksualnog zlostavljanja djece i spornih materijala na internetu te izbjegavanja mogućnosti masivnog nadzora', pojasnio je eurozastupnik Ressler.

Biljana Borzan, hrvatska eurozastupnica iz redova S&D-a, odnosno SDP-a, napomenula je kako se ovaj prijedlog trebao naći na Vijeću prošlog petka, no kako je rasprava prolongirana za 14. listopada. Sukladno tome, smatra kako - po određenoj logici - neće doći do odluke za danskog presjedanja. Ispostavi li se to točnim, stava je kako je upitno što će s njime uopće biti.

'U razgovoru s kolegama iz Danske, uključujući ministra iz naše političke grupacije, čula sam kako neće izglasati ništa suprotno Europskoj povelji, što bi značilo da bi Vijeće trebalo promijeniti većinski stav koji je imalo u početku. U svakom slučaju, bojim se - kako stvari idu - da na koncu neće biti ni važno jer će uredba ostati negdje u vakuumu', kazala je.

Ressler je naglasio kako je posrijedi poprilično složen tehnički izazov. Skeptičan je oko dostatnih kapaciteta za njegovo svladavanje. U političkom smislu, ponovio je, evidentna je široka podrška svih političkih grupa još od studenog 2023. oko pristupa koji isključuje bilo kakav masovan nadzor. 

'Ni pozicija Hrvatske nije bila sporna. Indikativno je da je Siniša Hajdaš-Dončić kao potpredsjednik Odbora za unutarnje poslove praktički potpisao tu poziciju nakon što je ona jednoglasno izglasana. Reperkusije i politički šušur, stoga, izgledaju malo neobično.

Razumljivo je da se svi brinemo, ali su se oko pogotovo pozicije Europskog parlamenta stvorili neutemeljeni strahovi, pretjerana fama', zaključio je.