Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Pexels Što slijedi nakon smrti pape Franje? Vatikanski protokol u trenucima žalosti

Što slijedi nakon smrti pape Franje? Vatikanski protokol u trenucima žalosti

Nakon pogreba, kreće postupak izbora njegova nasljednika

Nakon smrti pape Franje, Katolička crkva i Sveta Stolica ulaze u posebno razdoblje koje se naziva 'Sede Vacante' - što u prijevodu znači 'upražnjeno prijestolje'. Riječ je o precizno određenom protokolu koji se temelji na apostolskoj konstituciji Universi Dominici Gregis, koju je 1996. godine donio papa Ivan Pavao II., s manjim izmjenama pape Benedikta XVI. Ovaj protokol obuhvaća niz važnih koraka - od službene potvrde smrti do izbora novog poglavara Katoličke crkve.

Službena potvrda i simbolični koraci

Prvi koji stupa na dužnost je Kamerlengo, trenutačno kardinal Kevin Farrell, koji ima ključnu ulogu u upravljanju Crkvom u ovom prijelaznom razdoblju. On službeno potvrđuje smrt Pape pozivajući ga po njegovom krštenom imenu tri puta. Nakon što utvrdi da nema odgovora, proglašava njegovu smrt. Simbolično, Kamerlengo tada uklanja papinski pečat i prsten Rybara - osobni prsten Pape - koji se zatim uništava, kako bi se onemogućila zlouporaba njegova pečata i potpisa.

Istoga dana započinje razdoblje 'Sede Vacante', tijekom kojeg prestaje rad svih vatikanskih tijela osim ureda Kamerlenga. Crkva formalno ostaje bez čelnika sve do izbora novog Pape.

Tijelo izloženo u bazilici sv. Petra

Tijelo preminulog Pape bit će položeno u Baziliku svetog Petra, gdje će vjernici moći doći i odati mu posljednju počast. Očekuje se dolazak desetaka tisuća ljudi iz svih krajeva svijeta, kao i brojnih svjetskih državnika i vjerskih vođa.

Slijedi devetodnevno razdoblje žalovanja - novemdiales - tijekom kojeg će se svakodnevno služiti mise za dušu preminulog Pape.

Papin pogreb

Pogreb Svetog Oca održat će se između četvrtog i šestog dana nakon njegove smrti, kako bi se omogućio dolazak svih delegacija i vjernika. Misu zadušnicu predvodit će dekan Kardinalskog zbora, a mjesto ukopa bit će - ako nije drukčije određeno - u kripti ispod Bazilike sv. Petra, gdje počivaju i mnogi njegovi prethodnici, uključujući i sv. Ivana Pavla II.

Očekuje se veliko dostojanstveno okupljanje, u tišini i molitvi, pod geslom naslijeđa koje je papa Franjo ostavio svijetu - poniznost, dijalog i služenje najslabijima.

Konklava - izbor novog Pape

Nakon Papinog pogreba, kreće postupak izbora njegova nasljednika. Najranije 15 dana nakon smrti, a najkasnije 20 dana, kardinali mlađi od 80 godina okupljaju se u konklavi - tajnom zasjedanju koje se održava u Sikstinskoj kapeli.

Prije toga održavaju se tzv. generalne kongregacije, gdje kardinali raspravljaju o stanju u Crkvi, izazovima i potencijalnim kandidatima. Za izbor novog Pape potrebna je dvotrećinska većina glasova.

Kad novi Papa bude izabran, iz dimnjaka Sikstinske kapele podignut će se bijeli dim, a na balkon bazilike sv. Petra izaći će protođakon kardinalskog zbora i izgovoriti povijesne riječi: 'Habemus Papam!' - Imamo Papu!

Sućut iz cijeloga svijeta

Uz Vatikan, brojne zemlje diljem svijeta proglasit će dane žalosti, dok će se u crkvama služiti mise zadušnice. Hrvatska biskupska konferencija i druge biskupije organizirat će prigodne liturgije i molitve zahvalnosti za život i pontifikat pape Franje.

Papa Franjo ostat će zapamćen po svojoj skromnosti, reformama, blizini siromašnima i otvorenosti dijalogu. Njegova smrt označava kraj jednog važnog poglavlja u povijesti Katoličke crkve - ali i početak razdoblja promišljanja o njezinoj budućnosti.

Vaša reakcija na temu