Sud u Švedskoj odlučio da je migrant prekratko silovao maloljetnicu da bi ga deportirali

Odluka švedskog suda da ne deportira eritrejskog migranta osuđenog za silovanje 16-godišnjih djevojčica izazvala je zgražanje i pokrenula lavinu kritika diljem Europe. Prizivni sud presudio je da zločin, iako težak, nije bio 'iznimno ozbiljan' jer nije trajao dovoljno dugo da bi opravdao deportaciju, što je izazvalo žestoku raspravu o švedskom pravosuđu, imigracijskoj politici i zaštiti žrtava, pišu 24 sata.

Slučaj koji je potresao Švedsku dogodio se 1. rujna 2024. godine u gradu Skellefteå na sjeveru zemlje. Tada 16-godišnja Meya Åberg vraćala se kući pješice nakon kasne smjene u McDonald'su, nakon što je propustila autobus.

Dok je prolazila kroz pješački tunel, napao ju je 18-godišnji eritrejski izbjeglica Yazied Mohamed. Oteo joj je mobitel, odvukao je u tunel i seksualno je napastovao. Djevojka se uspjela osloboditi i pobjeći.

Obitelj je napad odmah prijavila policiji, no prva istraga nije rezultirala uhićenjem. Za Meyu je uslijedio period teške traume, dodatno pogoršan činjenicom da je svog napadača nastavio viđati u gradu, pa čak iu vlastitoj školi.

'Dobila sam napadačku paniku, pobjegla sam i zaključala se u toalet', izjavila je za lokalne medije nakon što ga je ugledala pokraj stola za bilijar u školskoj kantini.

Zbog straha i stresa, prestala je pohađati nastavu.

Iako je Mohamed u početku bio oslobođen zbog 'nedostatka dokaza', tužiteljstvo je uložilo žalbu. U ponovljenom postupku, Prizivni sud proglasio ga je krivim i osudio na tri godine zatvora.

Uz to, naloženo mu je da žrtvi isplati odštetu u iznosu od 240.000 švedskih kruna (približno 20.500 €).

Međutim, ključni i najkontroverzniji dio presude odnosio se na zahtjev tužiteljstva za njegovu deportaciju nakon odslužene kazne. Sud je taj zahtjev odbio.

U svom obrazloženju, sud se pozvao na švedski zakon i Konvenciju Ujedinjenih naroda o statusu izbjeglica iz 1951. prema kojima se izbjeglica može deportirati samo ako je počinio 'iznimno teško kazneno djelo' ili ako predstavlja 'ozbiljnu opasnost za javni red i sigurnost'. Sud je zaključio da silovanje maloljetne Meye ne zadovoljava te kriterije.

'Silovanje se u mnogim slučajevima smatra iznimno teškim kaznenim djelom koje može opravdati deportaciju izbjeglica, no svaki se slučaj mora procijeniti pojedinačno. Uzimajući u obzir i trajanje predmetnog djela, Prizivni sud nalazi da je zločin doista ozbiljan, ali da nije riječ o tako iznimno teškom kaznenom djelu koje bi moglo dovesti do odluke o protjerivanju Yazieda Mohameda', stoji u presudi u prirodi.

Ovakvo obrazloženje izazvalo je bijes javnosti, a mnogi kritičari smatraju da sud umanjuje težinu zločina i traumu žrtve, stavljajući status izbjeglice iznad sigurnosti građana.

Slučaj je odjeknuo i na međunarodnoj razini. Donald Trump Jr. na društvenoj mreži X je napisao:

'Što se, dovraga, događa na ovom svijetu? Probudite se, ljudi, signaliziranjem vrlina vodimo se u izumiranje!'.

Ovo nije usamljen slučaj u Švedskoj. Mediji podsjećaju na ranije presude, poput one iz 2025. godine kada je Eritrejcu sa 196 kaznenih prijava, uključujući napade na policiju, dopušten ostanak, kao iu slučaju četvorice Eritrejca optuženih za grupno silovanje 2022. godine, koji također nisu deportirani. Slučaj Meye Åberg postao je simbolom pravosudnog sustava za koji kritičari tvrde da je zakazao u zaštiti najranjivijih. Odluka suda ne samo da je produbila bol žrtve i njezine obitelji, već je i rasplamsala već inače vruću raspravu o granicama zaštite izbjeglica i odgovornosti države da osigura pravdu i sigurnost za sve svoje građane, prenose 24 sata.