Dok je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić letio za Moskvu, gdje će 9. svibnja sudjelovati u obilježavanju Dana pobjede povodom 80. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata, Europski parlament je na plenarnom zasjedanju usvojio izvješće kojim se ocjenjuje napredak Kosova i Srbije u procesu približavanja Europskoj uniji tijekom 2023. i 2024. godine.
Zastupnici Europskog parlamenta poručuju da Kosovo treba dodatno ubrzati reforme povezane s EU integracijama. Istaknuli su da je ostvaren napredak u području izbornih reformi, gospodarske otpornosti i zaštite temeljnih prava, no upozorili i na izazove koji i dalje postoje u pravosudnom sustavu, slobodi medija, učinkovitosti javne uprave i digitalizaciji javnih usluga. Naglašena je potreba za trajnom predanošću sveobuhvatnim reformama i uključivom upravljanju kako bi Kosovo nastavilo napredovati prema članstvu u Uniji.
Istovremeno su izrazili zabrinutost što dijalog između Prištine i Beograda nije dao očekivane rezultate te su pozvali obje strane da provedu briselski i ohridski sporazum, uključujući osnivanje Zajednice općina sa srpskom većinom. Od Srbije se zahtijeva da prestane blokirati članstvo Kosova u regionalnim i međunarodnim organizacijama. U izvješću se također upozorava da je Kosovo bilo meta stranog upletanja i dezinformacijskih kampanja, ponajviše iz Rusije i Kine, s ciljem destabilizacije regije i potkopavanja europskih integracija. Parlament poziva kosovsku vladu da ojača kapacitete za borbu protiv takvih prijetnji. Izvješće o Kosovu usvojeno je s 353 glasa za, 145 protiv i 78 suzdržanih.
Kad je riječ o Srbiji, zastupnici ističu da, unatoč određenom napretku, Beograd još uvijek mora prevladati ozbiljne prepreke kako bi napredovao prema članstvu u Europskoj uniji. Potrebno je poboljšati unutarnji politički dijalog, zaštititi vladavinu prava i provesti reforme u borbi protiv korupcije. Posebno se naglašava potreba za postizanjem sveobuhvatnog sporazuma s Kosovom te usklađivanjem s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.
Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol (HDZ) izjavio je u raspravi da u jugoistočnoj Europi neće biti mira dok se Srbija ne suoči s vlastitim 'promašajima i iluzijama'.
– Srbija sve više izgleda kao crna rupa jugoistočne Europe. Radi se o autoritarnoj državi s potpunom kontrolom nad svim segmentima društva, posebno medijima. Najnoviji pokušaji opravdavanja neuspjelog sastanka s predsjednikom Trumpom predstavljaju vrhunac besramnog manipuliranja javnosti – rekao je Sokol.
U izjavi za Dalmatinski portal dodao je da izvješće pokazuje koliko je Srbija nazadovala u demokratskim standardima, da i dalje nije usklađena s vanjskom politikom EU-a te da sjedi na dvije stolice – uzima europski novac, a istodobno održava savez s Rusijom.
– Izvješće pokazuje koliko je dosadašnja popustljiva politika Europske komisije prema Srbiji bila pogrešna – zaključio je.
Gordan Bosanac (Možemo!) rekao je da ne vidi stvarnu namjeru Srbije da zatvori pregovore s Europskom unijom.
– Zajedno s kolegicama Jovevom i Keller predao sam predsjednici Europskog parlamenta Roberti Metsoli pismo koje su nam uručili srpski studenti. Biciklirali su od Novog Sada do Strasbourga, a mi smo ih dočekali i predali njihovu poruku Metsoli. U tom se pismu jasno vidi želja da u Srbiji zažive europske vrijednosti – izjavio je Bosanac.
Dodao je kako su poruke iz Srbije kontradiktorne: 'Ako pitate studentski pokret – Srbija želi reforme. Ako pitate Vučićev pokret – ne želi.'
Kritizirao je i predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen zbog, kako je rekao, velikih grešaka koje je učinila podržavajući Vučića, ističući da tada nije u potpunosti razumjela što se događa u Srbiji. Najavio je da sljedeći tjedan u Bruxelles dolazi i grupa trkača, uz poruku da se glas srpskih studenata sada čuje jače nego prije, ali još uvijek nedovoljno.
Davor Ivo Stier (HDZ) naglasio je da izvješće šalje jasnu poruku ne samo Srbiji, već i Europskoj komisiji i Vijeću.
– Nažalost, Srbija i dalje pokazuje vrlo nisku usklađenost s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom. Tome dodatno ne pomaže ni putovanje predsjednika Vučića u Moskvu, što je Parlament jasno osudio – rekao je Stier.
Istaknuo je kako iz Beograda i dalje dolaze samo najave kozmetičkih promjena, dok se suštinske reforme izostaju. Podsjetio je na studentske prosvjede i zahtjeve za prijevremene izbore, no upozorio i na heterogenost oporbe:
– S jedne strane su oni koji žele modernizaciju i približavanje Zapadu, ali s druge i oni koji kritiziraju vlast zato što ju smatraju nedovoljno bliskom Rusiji - istaknuo je.
Europski parlament usvajanjem izvješća pozvao je srpske vlasti da osiguraju neovisnost ključnih institucija, uključujući medijske regulatore poput Regulatornog tijela za elektroničke medije (REM)