Povijesna zgrada Arsenala na Hvaru sinoć je ponovno postala pozornica na kojoj je more ispričalo svoju priču. Svjetlosna projekcija nastala u sklopu projekta BIOPRESSADRIA, 'Voice of the Sea – Posidonia oceanica', autora Tomislava Brđanovića, još je jednom okupila brojne otočane i posjetitelje koji su kroz umjetnost, zvuk i emociju upoznali jednu od najvažnijih stanovnica Jadrana – posidoniju.
– Prošle godine željeli smo da ljudi uopće čuju za posidoniju. Ove godine pokazalo se da mnogi već znaju zašto je važna. Domaći su nam prilazili i govorili kako se sjećaju projekcije, prepoznaju posidoniju i razumiju zašto je treba čuvati. To nam je možda i najveća potvrda da ovakvi događaji imaju smisla – istaknula je Zrinka Jakl, voditeljica projekta BIOPRESSADRIA u Suncu.
Razgovori koji daju nadu
Tijekom cijele večeri, atraktivna projekcija mnoge je otočane i posjetitelje Hvara natjerala da se zaustave i pogledaju o čemu je riječ, a za više informacija redovito su svraćali do informativnog štanda Sunca. Mnogi su na štandu podijelili svoje oduševljenje projekcijom.
– Projekcija me stvarno dirnula jer na jednostavan, ali snažan način pokazuje koliko je posidonija važna za naše more, a koliko malo zapravo znamo o njoj. Mislim da većina ljudi ne uništava posidoniju namjerno, nego iz neznanja. Zato su ovakve akcije i edukacije iznimno važne. Hvar svake godine posjećuju tisuće turista i nautičara, a upravo oni, često nesvjesno, sidrenjem na livadama posidonije ostavljaju dugoročne posljedice. Što više ljudi razumije njezinu ulogu, veća je šansa da ćemo je uspjeti sačuvati – rekao je jedan od posjetitelja.
Druga posjetiteljica istaknula je kako je upravo ova projekcija promijenila njezin pogled na vrijednu morsku cvjetnicu.
– Posidonija nikada nije u fokusu kada govorimo o zaštiti prirode. Lakše je povezati se s dupinom ili morskom kornjačom nego s morskom cvjetnicom koju mnogi doživljavaju kao običnu travu. Ova projekcija uspjela je promijeniti perspektivu i podsjetiti nas da bez posidonije nema zdravog mora. Večeras je posidonija, barem za mene, dobila lice i priču zbog koje ću je od sada gledati potpuno drugačije.
Brojni su se posjetitelji čak i fotografirali ispred foto-kulise inspirirane posidonijom, pretplatili se na naš newsletter te osvojili nagrade koje će im ostati trajna uspomena na ovaj događaj.
‘Od sada tražim bilo misto za sidro’
Tim Sunca na štandu posebno je razveselila spontana podrška građana.
– Ljudi su nam prilazili s brojnim pitanjima, dijelili vlastita iskustva i pokazivali iskren interes za zaštitu mora. Bez ikakvog poziva na doniranje, tijekom večeri prikupili smo i neke donacije! U pitanju nisu veliki iznosi, ali to nam pokazuje da ljudi žele podržati ono što radimo kada razumiju zašto je to važno. – rekla je Jakl.
Jedan razgovor posebno je ostao u sjećanju organizatorima.
– Nakon završetka događanja prišao nam je jedan skiper i rekao: ‘Od sada tražim bilo misto za sidro’. Upravo zbog takvih trenutaka radimo ovakve aktivnosti. Ne možemo očekivati promjene preko noći, ali možemo potaknuti pojedince da sljedeći put donesu drugačiju odluku. Hvar je sinoć poslušao glas posidonije! – rekla je Matea Špika, viša stručna suradnica u Odjelu za zaštitu prirode u Suncu.
Potrebno je pretočiti znanje u ponašanje
Iako je projekcija izazvala oduševljenje publike, ove su godine organizatori primijetili i jednu zanimljivu promjenu.
Naime, dok je prošlog ljeta mnoge fascinirala činjenica da je riječ o audiovizualnoj projekciji nastaloj uz pomoć umjetne inteligencije, ove godine dio posjetitelja otvarao je i pitanje njezina utjecaja na okoliš.
– Zanimljivo je vidjeti kako se razgovor promijenio u samo godinu dana. Ljudi danas na umjetnu inteligenciju gledaju s više opreza i sve češće propituju njezin utjecaj na okoliš. To pokazuje koliko se brzo mijenjaju teme koje nas zanimaju, ali i koliko je važno da tehnologiju koristimo odgovorno – rekla je Karla Jelić, asistentica u Odjelu za zaštitu prirode u Suncu.
Najvažnija poruka, ističe, ipak ostaje ista:
– Htjeli smo da ljudi znaju za posidoniju. Danas možemo reći da znaju. Sljedeći korak je da to znanje pretočimo u ponašanje. Želimo da ljudi lakše prihvate sidrišta kada budu postavljena i razumiju zašto su određena pravila sidrenja potrebna za očuvanje mora.
Najmlađi su učili kroz igru
Posjetitelji štandova Sunca mogli su sudjelovati i u STEM javnom događanju, koje je Sunce organiziralo u sklopu projekta Zaplovimo STEM vodama – karta za 2030.
Djeca su kroz edukativne igre, pokuse i interaktivne sadržaje učila o moru, onečišćenju i važnosti očuvanja prirode, a za sudjelovanje su osvajala prigodne nagrade.
– Najmlađim posjetiteljima najveća atrakcija bio je STEM štand. Djeca su s oduševljenjem rješavala zadatke, osvajala nagrade poput bojica, platnenih vrećica i boca za vodu te pozivala prijatelje da im se pridruže. Tijekom cijele večeri štand je bio ispunjen smijehom i veselom atmosferom, a upravo je to najbolji način da se o važnim temama uči od najranije dobi – rekla je Karla Penić, asistentica u Odjelu za komunikacije i zagovaranje u Suncu.
Priča se nastavlja na Visu
Nakon uspješne hvarske večeri, Sunce će 30. srpnja svjetlosnu projekciju 'Voice of the Sea – Posidonia oceanica' predstaviti i u Komiži, na pročelju Ribarskog muzeja (Komuna), gdje će uz nju biti prikazana i audiovizualna priča 'Jadranska blaga', nastala u sklopu projekta ASPEH.
I ovoga puta cilj ostaje isti – približiti ljudima bogatstvo podmorja i pokazati da očuvanje mora počinje razumijevanjem onoga što se skriva ispod njegove površine.
