O AUTORU: Ante Tešija je rođenjem okorjeli Vlaj iz Radunića-Ogorja. Životom je i Vlaj i urbani građanin Splita i Solina. Rođen je davne 1953., no željan života k'o da se rodio jučer. Trgovac, ekonomist, komercijalist, političar, turistički radnik, poljoprivrednik, pisac, pjesnik, ekoaktivist, humanitarac, a nadasve je ponosni otac troje djece, Kristine, Luke i Jakova. Obiteljski je čovjek u braku s Ivom. Autor je djela: 'Iz dubine duše', 'Život pod Svilajom', 'Dernek', 'Dođi trišnje su sazrijale', 'Usidreno vrime', 'Od Budimpešte do Radunića', 'Cestarov sin', 'Ma viď ti to' i 'Usnuli anđeli'. Dobitnik je dosta nagrada i priznanja za pjesme i priče. Jedno kratko djelo mu je dio kazališne predstave HNK-a Split, 'Priče sa trajekta'. Najveću nagradu, titulu pobjednika, osvojio je za priču 'Monika' na festivalu književnosti 'Červar Porat' (Poreč) za 'Iskopane priče'. Pred tiskom su mu 'Opasani sumnjom', 'Pranje duše' i 'Pisme o njima'. Usput je urednik i izdavač desetaka 'tuđih' djela.
IZ SADRŽAJA: Iako je prošlo više od 25 godina nakon 2. svjetskog rata, Rujane pod Gradinom su selo u kojem i dalje vlada podijeljenost na one čiji su se pripadnici borili na strani partizana ili na strani ustaša. Selo je u neimaštini, ali se dvije strane ne žele pomagati. Mržnja caruje, ljubavi i kontakti između dviju strana nisu dozvoljeni ni poželjni. Tu će situaciju pokušati ispraviti dvije djevojke i dva mladića od kojih jedan šepa, mjesni učitelj i pop. A sve uz jednog povratnika u selo koji je zarađenom imovinom odlučio pomoći u toj namjeri.
OSVRT: Počela je nova sezona Divljih pčela na RTL-u, jedine TV sapunice koju pratim još od vremena čuvene Dinastije. OK, ja sam Pčele gledao iz privatnih razloga, no vjerujem da je i mnoge od vas zalijepila za TV ekran. Zašto? Pa prvenstveno jer se radnja odvija u Dalmatinskoj zagori. Naravno, već vam je poznato da se radi o licenci grčke TV serije Agries Melisses (Άγριες Μέλισσες), pa možete pretpostaviti s kakvim se sve problemima susreću mladi RTL-ovi scenaristi u pokušaju da originalnu priču prebace u posve druge okolnosti — Dalmatinsku zagoru nakon Drugoga svjetskog rata. U vrijeme u kojem na našim prostorima nema velikog vlastelina, u kojem se privatna imovina oduzima 'gazdama', nema izbornih kampanja za načelnika, nego se biraju narodni odbori, i štošta drugo. RTL je puno uložio u produkciju, angažirao glumce, snimatelje, redatelje i scenariste, pa je doista šteta da priča nije originalna. A je li mogla biti? Da su čitali Tešiju - mogla je.
Jer Ante je zavičajni pisac kojeg sam prije tri godine predstavio u Timbru s romanom Od Budimpešte do Radunića, a u najnovijem naslovu ozbiljno parira osnovnoj potki hrvatske verzije Divljih pčela.
Istinabog, Usnuli anđeli događaju se na kraju 60-ih, ali u malom selu gdje je vrijeme stalo odmah nakon rata i gdje podjela na 'naše' i 'njihove' traje više od dvadeset godina. Svi likovi iz romana živopisni su, imaju svoju dušu i priču — počevši od kroničara, polupokretnog mladića s invaliditetom, preko Mate šofera, Lovre, Jelene, Vere, popa Miće, uče Stanka, pa sve do Mate Amerikanca... Ispisao je Tešija dovoljno poglavlja o dobru i zlu u podijeljenom selu, ljubavnih drama, te zapleta i raspleta, koji bi, uz fantastičan PR koji prati Divlje pčele, mogli biti prodani Grcima kao licenca. No, tada bi se oni morali mučiti kako prevesti autentični jezik Zagore, kojim Tešija vješto vlada, na svoje dijalekte.
No, mogu li okriviti RTL jer nije našao Usnule anđele? Ne mogu. Jer Ante, kao i s prethodnim djelima, nastavlja kao usamljeni jahač. Kako? Pa eto, primijetit ćete da sam u ovoj sezoni počeo ispisivati imena urednika u podnaslovu jer ih smatram jednako bitnima za nastanak djela, a on i dalje sve radi sam. I to se osjeti u knjizi. Ne možeš biti sam svoj kritičar, ne možeš stvarati i svađati se sam sa sobom da bi dobio bolju finalnu verziju. Ne ide to tako. To mora napraviti druga osoba. Posao urednika je da te spriječi ili potjera da daš više od sebe, da ukaže na prazan hod ili potrebu da nešto dopišeš. Sva sreća da je izvanrednu naslovnicu povjerio Draganu Stojkoviću, a oblikovanje i pripremu Alenu Funčiću.
Primijetit ćete i da je roman izdao u vlastitoj nakladi. Do ovoga izvrsnog zavičajnog romana možete doći samo ako poznajete autora, sretnete ga osobno ili se povežete s njim preko Facebook profila (te u knjižnicama GK Marka Marulića u Splitu, GK Solin i njihovim ograncima). Razumijem ga — čekanje velikih izdavača da prime, pročitaju i procijene rukopis te ga prijave na natječaje doista traje predugo. Ali ne možeš ni držati sve primjerke kod sebe, za rodbinu i prijatelje. Pogotovo ako je roman, poput ovoga, zaslužio svoj put.
Zato sam mu 'zaprijetio' i rekao da nema osvrta na nešto što se ne može javno kupiti! Pa se pokrenuo i javio mi da je dogovorio prodajni punkt u Solinu, a ujedno i na ovogodišnjem Festivalu mediteranske knjige - na štandu Columbo stripova Dalibora Ivaniševića, dobrog duha splitskih ljubitelja stripa. Eto vam još jednog razloga za posjet ovogodišnjem Sajmu. Nemojte izaći bez Usnulih anđela. Jer je Ante to zaslužio, jer je roman zaslužio više čitatelja.
OCJENA: Volite li jezik Zagore, naš dalmatinski mentalitet i radnju koja graniči sa sapunicama te zamišljati kako bi izgledale Divlje pčele da su original naše, Usnuli anđeli su pun pogodak.
Ovaj osvrt sufinanciran je sredstvima Splitsko-dalmatinske županije.
