U prepunoj dvorani Središnje knjižnice Gradske knjižnice Marka Marulića predstavljena je čitanka Spliske riči u pismi i priči, namijenjena učenicima petih i šestih razreda osnovne škole. Koliki je interes izazvala, najbolje je opisala ravnateljica Grozdana Ribičić, istaknuvši da su se na promociji najviše tražile dvije stvari – stolice i čitanka.
Autorice su profesorice Jadranka Nemeth-Jajić i Anita Runjić-Stoilova, a ilustracije potpisuje Zoran Kiro Stoilov. Knjiga je objavljena u nakladi Gradske knjižnice Marka Marulića, uz potporu Grada Splita, kao 14. naslov Biblioteke Marulica.
Ribičić je naglasila kako vrijednost čitanke nadilazi školsku nastavu te pozvala na zajedničko čitanje u obiteljima i razgovore o vlastitoj baštini.
- Jezik je puno više od riječi. U njemu su naši ljudi, pogled na život, emocije. Čuvati splitski govor znači čuvati naš identitet i prenositi ga onima koji dolaze nakon nas - poručila je.
O tome što ova knjiga donosi u učionice govorila je recenzentica Anđela Milinović-Hrga. Splitski je govor, istaknula je, dosad živio između dvaju svjetova.
- S jedne strane u školi se učilo kazati riječ, a kod kuće, u kvartu i na Rivi govorilo se rič. Ove su autorice i riječ i rič uspjele staviti u jednu knjigu - kazala je.
Upozorila je kako se zavičajni govori, osobito u gradovima, povlače pred standardnim jezikom, dok se splitski govor ubrzano mijenja i gubi izvorne govornike. Školu vidi kao jedno od rijetkih mjesta koja njegovu očuvanju mogu pristupiti sustavno, a novu čitanku kao oslonac koji je učiteljima nedostajao.
Objasnila je i da tekstovi dolaze iz triju izvora: izvornih književnih djela na splitskom govoru, tekstova prenesenih sa standardnog jezika te radova učenika nastalih uz podršku njihovih mentorica.
Jadranka Nemeth-Jajić otkrila je kako ju je na rad potaknula želja da gradu u kojem je živjela, uz svoje profesionalno bavljenje hrvatskim jezikom, daruje nešto lijepo i korisno. Pripremu čitanke opisala je kao pustolovinu tijekom koje su i same autorice mnogo naučile čitajući izvorne tekstove na splitskoj čakavici.
- Nastojale smo birati tekstove koje učenici mogu povezati sa svojim životom. Nastojale smo probuditi interes i potaknuti ih da obogaćuju svoj rječnik splitskog govora. Pazile smo da pitanja i zadataka ne bude previše, nego da potaknemo komunikaciju među učenicima - objasnila je.
Čitanka, dodala je, može poslužiti u redovitoj i dodatnoj nastavi hrvatskog jezika, a nastavnici će najbolje procijeniti kada je i kako približiti svojim učenicima.
Poseban zadatak imao je ilustrator i likovni urednik Zoran Kiro Stoilov - riječi prenijeti u slike. Kao splitskom ditetu, mnoge su mu priče i anegdote već bile poznate, pa je rad na knjizi bio i prilika za prisjećanje.
- Bilo mi je bitno da ilustracije budu vedre, šaljive, da imaju dosta detalja, da budu nadopuna tekstu i da same nose svoju priču - rekao je Stoilov.
Konačnu ocjenu svojega rada prepustio je najmlađim čitateljima.
- Ako ih ilustracije potaknu da opet otvore knjigu, ja sam već ispunio svoj zadatak - poručio je.
Anita Runjić-Stoilova kazala je kako se splitskim govorom nije planirala baviti, ali su je prema njemu usmjeravali projekti, ljudi i suradnje. Ovu čitanku zato doživljava kao nastavak tog susreta, ali i priliku da se dosadašnja istraživanja približe novim generacijama.
- Bilo nam je važno da se u knjizi susretnu različiti glasovi Splita. Njihovi tekstovi čuvaju ne samo izraze i fraze nego i način života, humor i tradiciju - istaknula je.
Zahvalila je učenicima i njihovim mentoricama, autorima zastupljenih tekstova, nositeljima autorskih prava te suradnicima koji su pomagali pri prenošenju tekstova na splitski govor. Posebno je izdvojila podršku ravnateljice Grozdane Ribičić, urednice Vesne Jukić-Oštrek i recenzentice Anđele Milinović-Hrga, kao i suradnju sa suautoricom i suprugom, ilustratorom knjige.
Želju svih koji su sudjelovali u projektu sažela je Nemeth-Jajić:
- Neka čitanka zaživi u praksi i čitateljima pruži radost kakvu su njezini autori osjećali dok su na njoj radili.
