Društvene mreže postale su neizostavan dio svakodnevice djece i mladih, zbog čega se sve češće raspravlja o granici između uobičajenog korištenja digitalnih sadržaja i njihove pretjerane uporabe.
Europska komisija predlaže nova pravila kojima bi se djeci ograničio pristup društvenim mrežama, dok bi same platforme trebale preuzeti veću odgovornost za zaštitu maloljetnih korisnika.
Više od 80 posto djece u dobi od devet do 16 godina na društvenim mrežama provodi oko tri sata dnevno. Upravo zbog vremena koje djeca provode u digitalnom okruženju sve se više raspravlja o mogućim posljedicama takvih navika.
Prema predloženim pravilima Europske komisije, djeca mlađa od 13 godina ne bi smjela koristiti društvene mreže. Za stariju djecu i adolescente bila bi uvedena određena ograničenja, a digitalne platforme morale bi preuzeti veću odgovornost za sadržaje kojima su maloljetnici izloženi i način na koji koriste njihove usluge.
'Zemlje koje su uvele zabrane, kao što je Australija, prema prvim rezultatima pokazuju da zabrane nisu dale očekivane učinke. Govorimo o generaciji djece koja je rođena u digitalno doba i teško da se samim zabranama mogu postići očekivani rezultati ako se ne omoguće neke alternative i djecu ne uči nečemu drugom. Djeca uče od odraslih i teško je djeci postavljati zabrane ako se pritom i sami ne ponašamo drugačije. Često su roditelji loš primjer djeci jer sami provode previše vremena na društvenim mrežama', kazala je pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
Prijedlog predviđa zabranu društvenih mreža za mlađe od 13 godina, dok bi djeca između 13 i 15 godina društvene mreže mogla koristiti uz roditeljski nadzor i ograničene funkcije. Za maloljetnike od 15 do 18 godina primjenjivao bi se princip sigurnijeg dizajna platformi. Katkić Stanić smatra da dobne granice treba prilagoditi zrelosti i razvojnim fazama djece, ali upozorava da će velik problem biti provedba takvih pravila i njihova kontrola.
Stručnjak za informacijsku sigurnost Alen Delić upozorava da je potpunu zabranu pristupa društvenim mrežama djeci tehnički iznimno teško, gotovo nemoguće provesti. Internet, ističe, nema granice koje je moguće jednostavno zatvoriti.
'Mislim da zaboravljamo kontekst u kojem se nalazimo kada govorimo o društvenim mrežama. To je kao da razgovaramo o kući i pitamo se koju ćemo bravu imati ili hoćemo li staviti zaštitara na vrata, a pritom zaboravljamo ima li ta kuća druge ulaze i prozore. Postojeće zaštitne mehanizme moguće je relativno jednostavno zaobići, osobito djeci i adolescentima', kaže on.
Upozorio je i na način na koji su same društvene mreže dizajnirane. Cilj brojnih funkcija, poput neprekidnog listanja sadržaja i algoritama koji korisnicima prilagođavaju ono što gledaju, jest što dulje zadržavanje korisnika na platformi.
Katkić Stanić upozorila je i da nove generacije djece imaju slabije komunikacijske i socijalizacijske vještine te da se manje druže uživo nego prethodne generacije. Zbog toga smatra da im treba ponuditi dostupne sadržaje koji mogu biti alternativa vremenu provedenom na mobitelima i društvenim mrežama.
'Često ćete u školi vidjeti da djeca za vrijeme odmora međusobno ne komuniciraju, nego svatko sjedi u svom kutu i komunicira preko društvenih mreža i mobitela. Zato je važno otvoriti škole, kulturne centre i druge prostore gdje ćemo djeci omogućiti kvalitetno druženje, besplatne sportske i kulturne programe te različite sadržaje u kojima će se svako dijete moći pronaći', navela je.
Najavila je da će takvu inicijativu i službeno predložiti. Među preporukama je stvaranje internetskog prostora prilagođenog mlađoj djeci, uz prisutnost i nadzor roditelja.
'Omogućimo djeci kroz besplatne sadržaje da se uključe, da nauče nove načine zabave i pronađu nešto što im je zanimljivo. Tako ćemo smanjiti njihovo korištenje mobitela i društvenih mreža', kazala je.
Delić smatra da nije dovoljno prepustiti platformama da se same reguliraju.
'Ne vidim kako bi moglo funkcionirati da sve to prepustimo platformama da same reguliraju. One od toga žive. Zato se moramo orijentirati na psihologiju djece, na sadržaje izvan online svijeta, roditeljsku kontrolu, tehnička rješenja i edukaciju. U potpunosti podržavam da reguliramo platforme, kao što reguliramo i druge stvari. To je jedna od prednosti Europske unije, da brinemo o društvu i ranjivim skupinama, u ovom slučaju djeci. Ali to nam nije dovoljno. Moramo govoriti o tome što znači sustavan pristup i odgovornost svih u lancu, a ne samo o tome hoćemo li neku mrežu kazniti', rekao je.
Pritom je upozorio i na geopolitičku dimenziju problema jer velike digitalne platforme ne djeluju samo unutar Europske unije.
'Platforme nisu unutar Europske unije, već djeluju u drugim državama, gdje i određene političke moći žele da funkcioniraju i zarađuju na način na koji to danas rade. Zato ih ni europske kazne od deset, 20, 50 ili 100 milijuna eura neće spriječiti da nastave raditi ono što rade već 20 godina', zaključio je.
