24/04/26 · 12:03

TRIBINA Sjećanja na Ivana Pavla II., njegovo mirotvorstvo i diplomaciju

Središnje izlaganje održao je prof. emeritus Emilio Marin

TRIBINA Sjećanja na Ivana Pavla II., njegovo mirotvorstvo i diplomaciju
Piše
PODIJELI Facebook X (Twitter) WhatsApp

U organizaciji Hrvatskoga diplomatskog kluba, Hrvatske paneuropske unije i Diplomatske akademije, u prostorijama Hrvatske paneuropske unije u Zagrebu održana je tribina 'Sjećanja na Ivana Pavla II., njegovo mirotvorstvo i diplomaciju'.

Okupljene je uvodno pozdravio prof. dr. sc. Pavo Barišić, predsjednik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije, istaknuvši trajnu aktualnost mirotvornoga poslanja i diplomatskoga djelovanja pape Ivana Pavla II. Naglasio je kako njegova zauzetost za slobodu, dijalog i pomirenje ostaje trajno nadahnuće u promišljanju međunarodnih odnosa, osobito u vremenu obilježenom novim globalnim napetostima i sigurnosnim izazovima.

U ime Diplomatske akademije nazočne je pozdravila i prof. Dorotea Milas, a tribini su prisustvovali brojni uzvanici, članovi i prijatelji organizatora te polaznici Diplomatske akademije.

Poseban pozdrav uputila je i izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora, istaknuvši kako je osobita čast sudjelovati na tribini posvećenoj liku i djelu Ivana Pavla II. U svom je obraćanju naglasila da je riječ o velikom prijatelju hrvatskoga naroda i Hrvatske, čovjeku iznimne karizme i duhovne snage, koji je svojom toplinom i blizinom ostavio dubok trag u srcima mnogih vjernika i naroda. Podsjetila je pritom i na širinu njegova pontifikata, obilježenoga brojnim apostolskim putovanjima, susretima s narodima i državnicima te posebnim pastoralnim pohodima Hrvatskoj.

Središnje izlaganje održao je prof. emeritus Emilio Marin, bivši veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici od 2004. do 2011. godine i član Papinskoga odbora za povijesne znanosti. Predstavljajući predavača, prof. Barišić podsjetio je na njegov bogat znanstveni, kulturni i diplomatski opus te na izniman doprinos hrvatskoj znanosti, međunarodnoj kulturnoj suradnji i hrvatskoj diplomaciji. Kao ugledni znanstvenik i diplomat, prof. Marin svojim je predavanjem pružio i stručno i osobno utemeljeno viđenje pontifikata Ivana Pavla II. te njegova značenja za Europu i suvremeni svijet.

U svom je izlaganju prof. Marin podsjetio na iznimnu povijesnu ulogu pape Ivana Pavla II., posebno istaknuvši njegov doprinos rušenju ideoloških i političkih podjela u Europi, kao i njegovo trajno zalaganje za mir, dijalog i pomirenje među narodima. Naglasio je da je iskustvo života pod totalitarnim sustavom duboko oblikovalo osjetljivost Ivana Pavla II. za slobodu mišljenja, dostojanstvo ljudske osobe i pravo naroda na slobodu. U tom je smislu istaknuo da Ivan Pavao II. nije bio samo duhovni vođa Katoličke Crkve, nego i snažan moralni autoritet koji je bitno pridonio nadilaženju podjela hladnoratovskoga doba i promjenama koje su obilježile kraj 20. stoljeća.

Prof. Marin posebno je izdvojio dvije velike ideje pontifikata Ivana Pavla II. Prva je ideja pravednoga sjećanja, odnosno potreba da pojedinci i narodi preispitaju vlastita povijesna iskustva, oslobode ih tereta nepravednih naslaga te ih pročiste u službi istine i pomirenja. Druga se odnosi na njegovu duboku viziju Europe kao zajednice koja mora disati 's dva plućna krila', istočnim i zapadnim, pri čemu je Papa trajno nastojao obnoviti duhovno i kulturno jedinstvo europskoga kontinenta.

U izlaganju je također istaknuta posebna povezanost Ivana Pavla II. s hrvatskim narodom i Hrvatskom. Podsjećajući na njegovu blizinu Hrvatskoj u prijelomnim povijesnim trenutcima, prof. Marin naglasio je kako je papa razumio hrvatsku težnju za slobodom i samostalnošću te kako je njegova potpora ostavila dubok trag u hrvatskoj kolektivnoj memoriji. U tom je kontekstu dodatno osvijetljen i širi diplomatski značaj njegove službe, koja je dosljedno povezivala duhovni autoritet, obranu mira i zauzimanje za dostojanstvo svakoga naroda.

Tribina je još jednom potvrdila kako lik i djelo Ivana Pavla II. ostaju trajno relevantni za razumijevanje suvremene Europe, međunarodnih odnosa i uloge moralnoga autoriteta u diplomaciji. Rasprava je pokazala da njegovo nasljeđe i danas snažno potiče promišljanje mira, odgovornosti, europskoga jedinstva i kulture dijaloga u promijenjenom globalnom poretku.


PODIJELI Facebook X (Twitter) WhatsApp