Dok hoteli niču, građani odlaze: Uskoro je javno savjetovanje o budućnosti Splita kao destinacije

Fotogalerija (36)

Kako će izgledati turizam u Splitu za pet, deset ili petnaest godina? Bi li gosti dolazili i u veljači, zbog festivala hrane, maratona ili koncerata? Hoće li centar grada 'vratiti' nešto stanovnika i što će se uopće ponuditi lokalcima da se u centar vrate?

Uskoro bi se o tim pitanjima, koja se godinama nameću, moglo znati više. Plan upravljanja destinacijom trenutno je u završnoj fazi, a uskoro će biti objavljen na javnom savjetovanju gdje će svi građani moći iznijeti svoje prijedloge i komentare. Dokument bi trebao ponuditi odgovore na ključna pitanja: o vrsti turizma, potrebnoj infrastrukturi, ravnoteži između lokalnog života i turističkih aktivnosti, ali i otvoriti prostor za zajedničko promišljanje o smjeru u kojem Split ide.

Da se ta pitanja sve ozbiljnije otvaraju, bilo je jasno i na konferenciji 'Partnerstvo za pametno upravljanje turizmom grada Splita', održanoj u prostorijama Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Split. Umjesto zbrajanja dolazaka i noćenja, razgovaralo se o onome što brojke ne pokazuju: kako stvoriti održivi turizam koji ne guta grad, već ga gradi.

– Danas smo ovdje kako bismo razgovarali na temu pametnog i održivog turizma. Ne mislim pritom isključivo na pametni turizam u smislu modernih tehnologija, već i na razvoj turizma koji mi želimo – poručila je Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice grada Splita, čija ustanova mora do kraja godine donijeti Plan upravljanja, koji će potom usvajati Gradsko vijeće.

– Tada ćemo znati kojim putem želimo ići i koje metode ćemo koristiti da bismo do tog cilja došli – dodala je.

Ovogodišnja sezona, kaže, bila je uspješna.

– Imali smo povećanje u predsezoni i posezoni, što nam ide u prilog, jer već godinama težimo cjelogodišnjem turizmu. I to uistinu uspijevamo realizirati – rekla je, podsjećajući na manifestaciju 'Vrijeme mora i spize', koja je pokazala da Split može biti zanimljiv i izvan ljetnog kalendara.

No izazovi ostaju, jer grad 'ugasi svjetla' od Nove godine do proljeća. Novinare je zanimalo kako se onda uopće može govoriti o cjelogodišnjem turizmu ako centar grada zimi gotovo zamre?

– Postoje načini kako vratiti život u centar, to je već mnogo puta definirano. No, to nije problem samo Splita, već i mnogih europskih i svjetskih turističkih gradova. Ne možemo očekivati od svih turističkih djelatnika da rade cijele godine, ali treba maksimizirati širenje sezone. Ona više nije tako oštro definirana kao nekada, zahvaljujući trudima turističkih djelatnika. Mi već u veljači počinjemo s velikim sportskim događajima poput maratona, čime pokazujemo da je sport iznimno važan za razvoj cjelogodišnjeg turizma – zaključila je.

Ivo Bilić, zamjenik gradonačelnika Splita, kazao je da grad sve jasnije vidi koga želi privući i što za to treba izgraditi.

– Otvaranje novih hotela donijet će goste veće platežne moći, koji traže drugačiju uslugu, kao što su novi restorani, trgovine te kulturni sadržaji – rekao je.

Pritom je istaknuo i nedostatke, posebno u infrastrukturi. Spomenuo je Spaladium Arenu kao primjer prostora koji još ne ispunjava svoj puni potencijal, ali bi do kraja mandata mogao postati dio šire strategije za privlačenje različitih vrsta gostiju.

Govoreći o smještajnim kapacitetima, naveo je kako je hotelski smještaj u posljednjih šest godina narastao s 3500 na više od 5000 kreveta, a iduće godine očekuje se još tisuću novih.

– U privatnom smještaju, samo 25 % jedinica je u višoj kategoriji. Na tome trebamo raditi – dodao je.

Bilić se osvrnuo i na stanovnike koje grad mora zadržati, osobito u centru.

– Na rubu Hrvojeve ulice bit će studij Sveučilišta u Splitu. To bi moglo privući mlade ljude u centar. Također, Grad kupuje nekretnine koje se prodaju i pretvara ih u prostore za priuštivo stanovanje. Četiri stana bit će dostupna obiteljima početkom iduće godine – kazao je.

No upravo u kontekstu stanovanja i urbanog života u centru, postavljeno mu je i pitanje o sudbini same zgrade HGK – gdje se konferencija održala – koja bi, prema planovima, trebala postati hotel. Slična sudbina, podsjetili su novinari, mogla bi zadesiti i Banovinu. Zanimalo ih je ide li takav razvoj u suprotnom smjeru od onoga što se danas zagovara.

– Ne nužno. Mislim da Hrvatska gospodarska komora ne mora nužno biti u ovakvom prostoru. Isto vrijedi i za Banovinu, jer bi se gradska uprava mogla preseliti na prikladniju lokaciju – odgovorio je.

– Imamo oko 450 zaposlenika u Gradu, ali bez parkinga i adekvatne infrastrukture. Ako se Banovina preseli, neće to biti daleko, već na dostupniju lokaciju – dodao je. 

Sve navedeno – smještaj, infrastruktura, lokalna zajednica i tip gostiju – trebalo bi se objediniti u Plan upravljanja destinacijom, ključni dokument koji će definirati razvojne smjerove grada.

– Taj će dokument jasno odrediti treba li nam više street food ponude, više fine dining restorana, više kulturnih sadržaja, i na kojim lokacijama. Bit će to prilika da svi zainteresirani građani sudjeluju u planiranju turizma koji izravno utječe na život u gradu – rekao je Bilić.

Nešto više o tome u svom predavanju 'Izazovi i strategije pametnog upravljanja turizmom grada Splita' govorio je izv. prof. dr. sc. Ante Mandić s Ekonomskog fakulteta u Splitu. Okupljenima je poručio da Split mora odbaciti podjele između 'turizma' i 'života', jer jedno bez drugoga ne postoji.

– Potrebna je suradnja svih dionika, od lokalne zajednice, poduzetnika, grada i turističke zajednice, kako bi se pronašao zajednički nazivnik za budućnost razvoja turizma u Splitu – kazao je.

Split, podsjetio je, već ima izrađenu procjenu prihvatnih kapaciteta, a na temelju nje treba donositi konkretne odluke.

– Plan uključuje pitanja infrastrukture, definiranja ključnih proizvoda i, vrlo važno, povratak života u staru gradsku jezgru. Jer Split bez ljudi, pogotovo centar grada bez lokalne zajednice nije ono što želimo – zaključio je.