Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
FOTO/VIDEO: U serijalu HRT-a 'Dalmatinska marenda' naći će se i priča iz Sinja

FOTO/VIDEO: U serijalu HRT-a 'Dalmatinska marenda' naći će se i priča iz Sinja

Sadržaj svake od epizoda bavi se dalmatinskim gastronomskim običajima koje prezentiraju dugogodišnji ugostitelji i cijenjeni kuhari

Na Hrvatskoj radioteleviziji krenulo je emitiranje serijala 'Dalmatinska marenda', kao nastavak istoimenog projekta Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije. Kroz osam epizoda serijala gledatelji će biti u prigodi putovati kroz Split, Kaštela, Jesenice, Makarsku, Brač, Hvar, Imotsku krajinu i Sinj te otkriti njihove specijalitete.

Voditeljica Lada Bonacci, u razgovoru s dugogodišnjim ugostiteljima i kuharima, otkriva tradicionalna 'marendaška' jela poput primjerice tripica, pašticade, gregade, bakalara, koja su nekoć prehranjivala dalmatinske obitelji. Serija se ne bavi samo marendom kao obrokom, već i konceptom dalmatinskog načina života, trenutka opuštanja kada se, između 11 i 13 sati, predahne od posla, uživa u jednostavnom, ali hranjivom obroku.

Emitiranje serijala počelo je 23. listopada i prikazivat će se svaki dan do 31. listopada s početkom u 15.20 sati na HTV1, a epizoda s marendom iz Sinja na rasporedu je 30. listopada s početkom u 15.20 sati.

Sadržaj svake od epizoda bavi se marendom i dalmatinskim gastronomskim običajima koje prezentiraju dugogodišnji ugostitelji i cijenjeni kuhari. Oni su nastojali što vjerodostojnije objasniti gledateljima da se marenda u Dalmaciji ne odnosi isključivo na obrok, već da simbolizira opušteni dalmatinski način života, uživanje u hrani, druženje s prijateljima i obitelji. Uz sama jela, naglašava se i važnost lokalnih namirnica koja jelima daju autentičnost i prepoznatljivost.

Projekt 'Dalmatinske marende' TZ SDŽ pokrenula je prije dvije godine s ciljem oživljavanja izvorne dalmatinske kuhinje i običaja koji se vežu uz tradicionalnu dalmatinsku marendu, a Turistička zajednica grada Sinja uključena je od samog početka njegove provedbe.

Jedan od ključnih koraka ovog projekta uspostavljanje je suradnje s ugostiteljskim objektima i OPG-ovima, čime se nastoji vratiti tradicionalna dalmatinska jela u restoransku ponudu kako bi svi posjetitelji mogli uživati u autentičnoj gastronomskoj ponudi. Projekt je do sada promoviran na sajmu FESPO u Zürichu te na posebnim prezentacijama u Münchenu, Essenu, Sarajevu i Pragu, a uskoro će biti objavljena i kuharica Dalmatinske marende s tradicionalnim recepturama.

'Treba istaknuti kao su kroz projekt pokrenute i edukacije brendiranja turističkih destinacija kao cjelogodišnjih ili sezonskih gourmet destinacija koje provodi ŠKMER u suradnji s TZ SDŽ, lokalnim turističkim zajednicama i Ivom Cvitanićem, stručnjakom za destinacijski menadžment. U sklopu projekta održavaju se i kulinarski master classovi Dalmatinske marende. U Sinju je takva radionica upriličena 18. rujna u restoranu Alkarski dvori, a na njoj su, pored ostalih brojnih sudionika, sudjelovali učenici i nastavnici (mentori) Srednje strukovne škole bana Josipa Jelačića Sinj', kaže Monika Vrgoč, direktorica TZ Sinj.

Ovakve inicijative, dodaje, donose višestruke koristi za pojedinu gastrodestinaciju, razvijaju svijest o važnosti lokalne gastroponude, njenom podrijetlu, ali i prošlosti cijele destinacije. Ova jela spravljena su s ljubavlju, jedu se u društvu uz razgovor i pjesmu, čime se isprepliću razni segmenti naše baštine i stvaraju životnu sliku naših ljudi i običaja.

'U ovom hvale vrijednom projektu TZ SDŽ, grad Sinj predstavljaju naši ugostitelji koji u svojim restoranima i konobama imaju u ponudi upravo dio Dalmatinske marende. Nadamo se njihovom sve većem uključivanju kako bi pridonijeli još većoj vidljivosti autohtone gastronomske ponude kojom se uistinu treba ponositi. Zahvaljujemo svim sudionicima koji su nam pomogli pripremiti scenu za snimanje i provođenje ovog iznimnog projekta, poput obitelji Romac i Vukušić, djelatnicima i upravi Vodovod i odvodnja Cetinske krajine, OPG barba Edo, OPG Delma, Ankičin slatki svijet, OPG Mažurin, Sinjskoj pivovari, ugostiteljima iz restorana/konoba: Pojta, Potkova, Zorica, Alkarski dvori kao i svima ostalima koji su nesebično poklonili svoje vrijeme i znanje kako bi što bolje prezentirali našu gastronomsku ponudu', zaključuje Vrgoč.


Vaša reakcija na temu