MAKARSKA: Od simbola betonizacije i apartmanizacije do destinacije kojom se održivo upravlja
O u Hrvatskoj neviđenom zaokretu na Festivalu održivosti govorili gradonačelnik Paunović i njegova zamjenica Radić Brkan
U sklopu Festivala održivosti na Sveučilištu u Splitu održana je radionica ‘Regenerativni turizam u Makarskoj’ u kojoj sudjelovao gradonačelnik grada Makarske Zoran Paunović, a vodila ju je dogradonačelnica Antonija Radić Brkan.
Učenicima splitske Turističko-ugostiteljske škole održali su predavanje o koracima koje su poduzeli kako bi u svom gradu upravljali turizmom na održiv način.
Projekt ‘Lokale u kale’ je samo jedan od načina na koji Grad Makarska nastoji održivo upravljati destinacijom, i to tako što drugu godinu zaredom dodjeljuje poticaje mikro i malim poduzetnicima i obrtnicima unutar obuhvata stare gradske jezgre.
Cilj projekta je revitalizacija stare gradske jezgre, stvaranje poduzetničkog okruženja, povećanje zaposlenosti, jačanje mikro i malog poduzetništva i obrtništva te stvaranje pozitivne poslovne klime. Osim toga rade na očuvanju demografske vitalnosti stare gradske jezgre kroz unapređenje kvalitete života, zadržavanje više funkcionalnosti stare gradske jezgre te očuvanje starih zanata i obrta.
- Kroz dvije godine vratili smo petnaest novih objekata u staru gradsku jezgru pod postulatima autentično i lokalno, ili ono što smo primijetili da nam nedostaje. Imamo recimo postolara i kemijsku čistionu koji su nam jedini u centru grada i oni imaju poticaj od Grada, jer ne želimo da nam izumiru stari zanati - ispričala je dogradonačelnica Antonija Radić Brkan.
Sredstva za poticaje su osigurali od najma gradskih prostora, a osnovni uvjet za dodjelu sredstava je da su radnje u staroj gradskoj jezgri otvorene minimalno šest mjeseci godišnje, neovisno jesu li obrtnici smješteni u prostorima u vlasništvu Grada Makarske ili privatnom vlasništvu trećih osoba.
Dogradonačelnica smatra da su razvojem turizma dostigli gornju granicu izdrživosti kada nakon toga jedino može doći do sukoba lokalnog stanovništva i turista, a to su nastojali izbjeći.
- Već se polako ta granica pucanja događa na cijeloj obali, ne samo u Hrvatskoj, već na cijelom Mediteranu. Nekakav smjer regeneracije prostora, selektivnih oblika turizma i promišljanja na drugačiji način bi nas trebao dovesti do toga da dugoročno lokalni ljudi žive dobro u turizmu - rekla je makarska dogradonačelnica i naglasila da bi privatni sektor trebao biti generator dodatnih sadržaja.
- Bilo da je riječ o trgovcima koji prodaju ručno rađene ili autentične suvenire pa do ugostitelja koji imaju autentičnu kuhinju. Naravno, moramo se prilagođavati trendovima, jer nam turisti dolaze sa svojim navikama, ali sve s jednim ‘twistom’ da ipak okuse Dalmaciju. Može se to pomiriti, ali je potrebno jako puno edukacije i podrške poduzetnicima, a naravno i našim udrugama koje na tome rade - zaključila je Radić Brkan.
Tvrde da i Makarani osjećaju zaokret u turizmu koji je gradska vlast napravila kako bi pokušala zaštititi lokalce, a da istovremeno ne pile granu na kojoj sjede.
- Praktički smo prvi grad koji je napravio ozbiljan zaokret. Znate da je Makarska godinama bila poznata po betonizaciji, po apartmanizaciji, problemu s otpadom, po pitanju sigurnosti i prekrcanosti plaža. Kada smo 2021. godine preuzeli vlast, vrlo intenzivno smo krenuli s različitim akcijskim planovima i strategijama koje smo donijeli. Nakon preko tri godine to rezultira time da nas zovu na konferencije, da preko konkretnih primjera pokazujemo na koji način smo napravili taj zaokret - rekao je Zoran Paunović. Naravno, nema čarobne formule, jer je svaka destinacija specifična sama za sebe, ali postoje obrasci koji se mogu doslovno iskopirati i mogu pomoći drugim primorskim gradovima.
Čini se da su u Makarskoj pronašli način na koji nastoje u potpunosti sagledati sadašnje i buduće učinke na gospodarstvo, društvo i okoliš, uvažavajući pritom potrebe razvoja turističke industrije, posjetitelja i lokalnog stanovništva te okoliša i prirodnih resursa. Zbog toga su srednjoškolci i budući mladi turistički djelatnici s velikim zanimanjem slušali konkretne primjere s Makarske rivijere, u nadi da će ih mudro primijeniti u budućem radu.