Pobuna malih iznajmljivača u triljskom kraju: Porezni udar prijeti opstanku ruralnog turizma

Drastično povećanje paušalnog poreza na dohodak za iznajmljivače u Trilju izazvalo je veliko nezadovoljstvo. Sa 20 na čak 90 eura po krevetu – novo opterećenje ugrožava ionako krhku gospodarsku sliku kraja.

Na kućne adrese malih iznajmljivača na području Grada Trilja ovih su dana stigla rješenja Porezne uprave koja su mnogima bila neugodno iznenađenje – godišnji paušalni porez na dohodak za iznajmljivanje smještaja skočio je s prošlogodišnjih 20 eura na čak 90 eura po krevetu.

Marijo Kozina, nositelj Nezavisne liste grupe građana na predstojećim lokalnim izborima u triljskom kraju, upozorava kako ovo nije samo financijski udarac, već i pokazatelj duboke nebrige lokalne vlasti za svoje građane.

'Ovo nije normalno niti opravdano. Umjesto da se uvažava činjenica da živimo na gospodarski slabo razvijenom i potpomognutom području, gradska uprava i gradsko vijeće potpuno su zakazali. Pokazali su socijalnu neosjetljivost prema ljudima koji svojim radom nastoje stvoriti uvjete za život u ovom ruralnom kraju', poručuje Kozina.

Narušena ravnoteža

Prema važećim propisima, odluku o visini paušalnog poreza donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, a utvrđuje se u rasponu koji je za Trilj, kao područje treće skupine turističke razvijenosti, određen između 30 i 150 eura po krevetu. Iako su prethodnih godina gradske vlasti prihvaćale najnižu stopu kako bi zaštitile male iznajmljivače, ove godine to nije bio slučaj.

Dok su gradovi poput Sinja zadržali stopu na 30 eura, a Trogir kreće od 40 eura (ovisno o zoni), Trilj je uskočio u sam vrh s 90 eura, približivši se turističkim gigantima poput Makarske, Umaga ili Pule, gdje se godišnji porez kreće oko 100 eura.

'Riječ je o apsurdu – stavljaju nas u isti rang s velikim turističkim centrima koji godišnje bilježe stotine tisuća posjetitelja, dok ovdje nemamo niti osnovnu turističku infrastrukturu', naglašava Kozina.

Propust gradske vlasti?

Kako tvrdi, razlog ovom naglom skoku leži u nemaru i propustu izvršne vlasti i gradskog vijeća koje nije na vrijeme donijelo novu odluku o visini paušala, čime je automatski na snagu stupio iznos od 90 eura. Iako su nadležna tijela imala zakonsku obavezu odluku donijeti do 15. prosinca prošle godine, to nije učinjeno.

Kozina ističe i zabrinjavajuću šutnju gradske uprave – na više službenih upita, kako tvrdi, nije dobio nikakav konkretan odgovor, osim prebacivanja odgovornosti između gradske izvršne vlasti, raspuštenog gradskog vijeća i Porezne uprave.

'Na pitanje gdje su utrošena sredstva koja mali iznajmljivači uplaćuju, odgovora nema. Iako 74% prikupljenog poreza ide izravno u gradski proračun, ulaganja u turističku infrastrukturu gotovo da i nema', upozorava.

Sustavno zanemarivanje

Kao dodatni dokaz o nelogičnostima, Kozina iznosi javno dostupne podatke: dok Trilj nameće 90 eura, u Šibensko-kninskoj županiji gradovi poput Knina, Kijeva ili Unešića imaju paušal od samo 27 do 67 eura.

'Ovo je još jedan u nizu primjera lošeg upravljanja lokalnom samoupravom. Potrebne su korjenite promjene, nužna je veća odgovornost prema građanima i konkretne mjere za oporavak ruralnog turizma', zaključuje Kozina, najavljujući da će se, neovisno o rezultatu predstojećih izbora, nastaviti zalagati za ispravljanje ove nepravde.