Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Igor Pjevac, SDŽ arhiva Skrivena Dalmacija – HUB turističkih promjena: Kreatori doživljaja pričama grade novi turizam izvan granica 'mora i sunca'

Skrivena Dalmacija – HUB turističkih promjena: Kreatori doživljaja pričama grade novi turizam izvan granica 'mora i sunca'

Održan treći susret

Treći Susret kreatora turističkih doživljaja, održan 27. studenoga 2025. u Centru za posjetitelje 'Skrivena Dalmacija' u Dugopolju, započeo je pozdravnim govorom Anite Aranze ispred organizatora Upravnog odjela za turizam, promet i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije, uz moderiranje Andree Viđak. Susret je potvrdio da turistička ponuda srednje Dalmacije doživljava transformaciju, a fokus se s masovnog turizma pomiče na autentične, adrenalinske i mikro-gastro doživljaje koji goste uvode dublje u priču i krajolik regije.

Manifestacija je uspješno povezala više od 30 ključnih aktera koji su u neformalnom druženju, nakon uvodne ture Centra i niza prezentacija, razmijenili ideje za buduće suradnje.

Moć priče, baštine i povratka emotivnim korijenima

U svijetu turizma gosti sve više traže priču iza destinacije, a baština je postala središnja točka novih turističkih proizvoda. Katarina Baričić iz Omiša, zajedno s mr. sc. Snježanom Kordun (Udruga Savez za Poljica), predstavila je moć storytellinga kroz koncepte poput gusarske priče u Omišu i ture o caru Dioklecijanu. Njihova suradnja proširena je na projekt 'Upoznaj Poljičku baštinu', u sklopu kojeg se lokalna povijest, tradicija i gastronomija oživljavaju kroz radionice. Specijalizirane agencije poput one koju vodi Lada Štefek (Pomalo) istaknule su važnost intimnog gradskog storytellinga i povezivanja gostiju s emotivnim nasljeđem.

Priče o povijesnim ličnostima i kulturnoj baštini bile su posebno naglašene. Jelena Hrgović Tomaš i Iris Marinović iz Muzeja Ivana Meštrovića dale su uvid u to kako se umjetnost i obiteljska priča, poput one Olge Meštrović, pretvaraju u turistički doživljaj, naglašavajući emocionalnu vezu s publikom. Slično tome, Ksenija Gašpar predstavila je osebujnu priču 'Biti Salonitanka', približavajući antički lokalitet kroz emocionalnu i žensku perspektivu.

U fokusu su bili i projekti povezivanja dijaspore s domovinom. Ante Ćaleta iz Hrvatske matice iseljenika predstavlja inicijative koje gostima omogućuju istraživanje vlastitih obiteljskih stabala i povratak korijenima. Jedinstveni baštinski doživljaj nudi Sandra Vrandečić sa Šolte, poznata kao 'Šoltanka', koja kroz kostimirani program 'Jedan dan života na otoku' vraća goste stotinu godina u prošlost. Teo Tomić također nudi vlastite storytelling ture, pridonoseći bogatoj otočnoj ponudi. Važan dio susreta bio je i projekt Davorke Deur iz Omiša, koja planira razviti intimne, vođene doživljaje u svojoj obiteljskoj kući, čuvajući priču o građanskom životu Omiša.

Skrivena snaga Dalmacije: Spoj adrenalina, prirode, radionica i autentičnih okusa

Turistički potencijal zaleđa bio je jedna od glavnih tema susreta. Aeroklub Sinj (Nikolina Radošević) predstavio je razvojni program zračnih doživljaja, gdje se panoramski letovi i padobranski skokovi pozicioniraju kao vrhunski adrenalinski proizvodi.

Ruralnu autentičnost predstavili su Joško Režić (Doci d.o.o. Agroturizam Išo) iz Vrlike, čija obitelj gostima nudi kuću za odmor, ribolov, uzgoj konja te proizvodnju domaćih likera i rakija. Dijana Kaćunko i Damir Kaćunko (Green Line Adventures) te Iris Prebeg (Outdoor experts) naglasili su važnost raftinga, baštine i obiteljskih outdoor projekata. Tomislav Bagatin (Transformation.hr) predstavio je ponudu koja spaja aktivni odmor i kulturu kroz cikloturizam s električnim MTB biciklima. Koncept održivosti i sporijeg ritma putovanja promiče Tina Vickov (Manifesta) svojom brodskom turom 'U potrazi za izgubljenim Mediteranom'. Tradicijske radionice predstavljala je Anita Bartulović (Bakrenica), koja gostima približava stari zanat oblikovanja bakrene žice.

Autentični okusi bili su također u fokusu događanja. Jelena Šundov (Picnic with Monet) predstavila je koncept luksuznih piknika u prirodi, dok je Ivana Trutanić Tuđman (Sardina) naglasila važnost ribarske baštine i bogatstva Jadrana u turističkoj ponudi županije. Marinko Biškić (Nadalina) održao je radionicu izrade čokolade, a Rita Nikšić (Arsana Tasting House) čokoladnu i vinsku kušaonicu. Ponudu su dodatno upotpunile vinske ture Vinarije Kuzmanić (Anita Kuzmanić) u suradnji s Anom Jakić (Leader) te proizvodi OPG-a Pensa (Ana i Ivan Vicenco Pensa), potvrđujući snagu male proizvodnje hrane.

Umrežavanje stvara turizam s identitetom

Sudionici su naglasili važnost suradnje u stvaranju održivog turističkog smjera. Mislav Bonacin (Culture Discovery Vacations) predstavio je svoj pristup američkom tržištu, ističući da gosti danas ne traže klasičan luksuz, već autentičnost, tišinu, susret s lokalnim obiteljima i male proizvođače. Naglasio je da je kriterij odabira partnera kvaliteta i emocija priče, a ne cijena. Rast potražnje za tematskim i specijaliziranim turama potvrdili su i Ives Cikatić (Rusula) te Slobodan Juretić (Bobo-tours).

Hotelski sektor, predstavljen kroz Albinu Strujić Kalajžić (Hotel Ambasador) i Milenka Asanovića (Villa Almas), istaknuo je kako gosti sve više traže izlete u unutrašnjost i autentična iskustva. Jelena Hrga i Elena Vian Projić (Ajme portal) na susret su došle u potrazi za pričama o iskustvima koja čitatelji žele znati, posebno o onima koji čuvaju identitet i kulturu prostora. Svoju podršku razvoju održivog turizma dale su i turističke zajednice kroz predstavnike Nikolu Turudića (TZ Vrlika) te Petru Vuco i Carmen Marcelu Pericu (TZ Trilj).

Događaj je završen uvažavanjem rada počasnog gosta Ante Božanića – Pepea Kalafota, simbola tradicije i obrtništva, što je dodatno potvrdilo da nova turistička priča Dalmacije ostaje duboko ukorijenjena u baštini, a istovremeno snažno usmjerena prema budućnosti.

Osvrćući se na uspjeh susreta, Renata Tešija, voditeljica projekta Skrivena Dalmacija, istaknula je sljedeće: 'Centar za posjetitelje Skrivena Dalmacija uistinu postaje ključni HUB za cjelokupnu doživljajnu turističku ponudu Splitsko-dalmatinske županije. S preko 40 prijavljenih kreatora doživljaja, ovakav tip umrežavanja pokazao se kao pun pogodak jer turizam Splitsko-dalmatinske županije gradimo iz temelja — dubinski, čovjeka po čovjeka i priču po priču. Kroz svaki od ova tri susreta mali poduzetnici su otišli bogatiji za inspiraciju, motivaciju i nove poslovne prilike. Stoga, s obzirom na uspjeh pilot-aktivnosti, za 2026. godinu već pripremamo nastavak edukacija i umrežavanja za kreatore turističkih doživljaja, s namjerom da ponovimo i ovaj uspješan koncept.'

Vaša reakcija na temu