Svjetionici turistima nude poseban doživljaj, ali su zatvoreni dok se ne donese zakon koji će regulirati njihov status

Svjetionika sa zgradama pogodnim za boravak turista, danas na Jadranu ima točno 48. Najstariji je sagrađen još 1810. na Škardi kod Paga. Turisti danas traže vezane, posebne sadržaje, a pučinski otoci i svjetionici na njima nude upravo to.

- Postoji taj svijet, svjetioničarski turizam koji smo mi etablirali u Republici Hrvatskoj prvi na svijetu, međutim kad turisti dođu na tu lokaciju i spoznaju da tu osim tog aspekta svjetioničarske baštine ima puno elemenata za povijest vezano za legende, za biologiju mora i podmorja, za nekakvu gastronomiju, onda to na jedan način ostavlja dojam posebnosti - rekao je prof. dr. sc. Neven Šerić s Ekonomskog fakulteta Split za HRT.

A ta posebnost omogućuje posebne, više cijene koje pak omogućuju uvođenje standarda održivog i odgovornog turizma - ograničenu posjetu kojom se štite i prirodna i kulturna baština.

Plovput, koji gospodari svjetionicima na tom je tragu 2009. godine s Društvom arhitekata pokrenuo projekt njihove obnove nakon čega su krenuli s davanjem u najam.

- Što smo dobili, dobili smo obnovljeni svjetionik, a treća lica koji su uzeli u najam, vidjeli su profit i tako smo obnovili 19 svjetionika, a ostale koje nismo obnovili mi smo se bavili kao Plovput turizmom, to nije naš forte niti je bio interesantan taj dio posla po pitanju novca, zarade već samo da bismo ljeti provjetrili svjetionike da ne propadaju - rekao je dr.sc. Mate Perišić, direktor Plovputa.

I to je tako bilo sve do lani kada je Ministarstvo financija kaznilo Plovput s dva milijuna kuna zbog neposjedovanja koncesije na površinu oko svjetionika. Od tada su zatvoreni. Do kada?

- Čekamo zakon koji će regulirati status svjetionika koji će biti uknjižen u Hrvatsku državu, a Plovput će biti korisnik svjetionika i moći će davati u zakup po onome planu koji smo 2009. napravili. Znači sad su zatvoreni, čekamo bolje dane i taj zakon da krenemo jer zainteresiranih ima - otkrio je Perišić.

Najveći interes turisti su pokazivali za Sušac i Palagružu. Ta dva pučinska otoka sa svojom povijesnom i prirodnom baštinom, netaknutim podmorjem, pružaju jedinstveno iskustvo turistima koji traže nešto više.

Vlaga i posolica najveći su neprijatelji ovih spomenika nulte kategorije. Stoga ih što prije treba ponovno staviti u funkciju.

- Napravili smo bum sa svjetionicima tako da je bilo rezervacija i iz Brazila, Argentine, iz cijele Europe. Zašto? Zato što su svjetionici  spomenici 0. kulture, interesantni su sami po svojoj lokaciji, svojoj gradnji i naravno da je svaki uz more, idealno za turizam, napomenuo je direktor Plovputa.

Dok s jedne strane svjedočimo nekontroliranom rastu nautičkog turizma koji ugrožava naše prirodne resurse, ovakvi specijalizirani turistički proizvodi kojima se čuva povijesna i kulturna baština nailaze na nerazumijevanje administracije.