Turisti radije bukiraju Mljet i Pelješac nego Dubrovnik, ugostitelji ne mogu pokriti ni osnovne troškove

Prognoze o turističkoj sezoni u Dubrovniku početkom proljeća i nisu bile toliko loše, vjerojatno puno bolje od stvarnog ishoda. Činilo se kako će novi tip virusa Covid na vrućinama biti gotovo u potpunosti uništen, kako će turisti putovati, a većina dionika u turizmu se nadala kako će se već u lipnju situacija popraviti znatno na nabolje. Govorili su tada neslužbeno kako se nadaju prometu od barem 30 posto u odnosu na prošlu godinu. No, to se nije dogodilo, javlja Dubrovački dnevnik. 

Hrvatska i danas bilježi nove slučajeve zaraze, a prema podacima sustava za prijavu i odjavu gostiju eVisitor, na dan 5. srpnja 2020. godine u Dubrovniku je boravilo 2145 gostiju, što je tek 13 posto od ukupnog broja gostiju prošle godine na isti datum, kad su ostvarena 24 824 noćenja. Kako su odgovorili iz Turističke zajednice grada Dubrovnika, u dubrovačkom hotelskom smještaju su trenutno najbrojniji gosti iz Njemačke, Hrvatske i BiH, a u privatnom smještaju najviše borave Nijemci, Francuzi i Poljaci. 

Boljoj situaciji su se početkom sezone nadali i dubrovački ugostitelji. Predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik i vlasnik taverne Otto Ante Vlašić kaže kako trenutni prihodi koje ostvaruju neće biti dovoljni za pokrivanje osnovnih troškova. Za to bi, kako kaže, trebalo ostvariti najmanje 20 posto prometa u odnosu na prošlu sezonu, no ostvaruje se znatno manje od toga. 

'Većina mojih kolega ostvaruje promet i prihode u visini do 10 posto u odnosu na one prošlogodišnje. Otprilike se to poklapa i s brojem gostiju koji dolaze u Dubrovnik, o čemu podatke redovito primamo od TZ grada Dubrovnika. Možda je taj postotak čak i nešto manji jer smo izgubili dnevne izletnike, primjerice iz BiH i Crne Gore, te kruzerske goste', izjavio je Vlašić. 

Na novonastalu situaciju se, kako kaže, nitko nije pripremio, posebno jer je prošla sezona bila rekordna, a za ovu je čak bilo najavljeno smanjenje PDV-a što bi ugostiteljima bila dodatna olakšica. 

'Ljudi su ušli u velike investicije koje im se sada neće isplatiti. Očekivali smo kako će se od lipnja situacija znatno promijeniti, no to se nije dogodilo. Primjerice, moj lokal je u lipnju poslovao u visini od pet posto prihoda u odnosu na lipanj prošle godine. Najmanje štete imaju ugostiteljski objekti koji rade tijekom cijele godine i koji uglavnom poslužuju piće, neki od njih rade na 30 posto od uobičajenog prometa, a neki i na 50 posto, što je dosta više, ali takva su tek dva ili tri lokala u Dubrovniku', izjavio je Vlašić dodavši kako nade polažu u period nakon 15. srpnja kad bi, prema najavama, u Dubrovnik trebalo slijetati više zrakoplova. Vlašić smatra kako je potrebno provesti aktivnosti koje bi privukle goste jer u Europi ima itekako pozitivnih primjera.

'Grčki Mikonos je gotovo pun, Italija se vrlo brzo puni, kao i francuska obala, Provansa, a bili su u puno goroj situaciji od naše kad je u pitanju epidemiološka slika i situacija oko pandemije koronavirusa', kaže Vlašić. 

U odnosu na restorane, nešto bolje stoje caffe barovi koji rade cijele godine i u koje zalazi lokalno stanovništvo. Jedan od takvih je i caffe bar 'Antika' u Uvali Lapad u vlasništvu Zlatka Begušića, inače predsjednika Udruženja obrtnika Dubrovnik. 

'Tradicionalno imamo dosta domaćih ljudi iz Grada koji dođu popiti piće, ali promet nije ni blizu onom prošle sezone, recimo da je za 50 posto manji. Kafići zarađuju manje u odnosu na prošlu godinu, ali će preživjeti, posebno oni izvan Grada, u Gružu ili u Lapadu. Također, lani sam imao šest konobara jer je takva potreba bila, sad ih imam tri', kazao je Begušić. 

S pravom su posebno zabrinuti privatni iznajmljivači jer za većinu njih zima znači ulaganja i investicije te pripreme za sezonu u kojoj bi se sve uloženo trebalo vratiti. No, to se ove godine nije dogodilo. Potpredsjednica strukovne grupe turističkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i vlasnica turističke agencije za iznajmljivanje Dominium travel Slavica Grkeš kaže kako pad prometa njihove agencije do 1. srpnja iznosi 94,67 posto. A i po pitanju iznajmljivanja se bilježe neki novi trendovi. 

'Što se tiče iznajmljivanja, više rezervacija bilježimo na Mljetu i Pelješcu nego u Dubrovniku, a one koje se odnose na Dubrovnik su uglavnom last minute noćenje i za jedinice koje imaju parking. Prodaje se najjeftiniji i najluksuzniji smještaj koji imamo u ponudi', kazala je Grkeš. 

Kad je riječ o cijenama, Grkeš tvrdi kako su ih spustili gotovo svi, neki čak i do 60 posto, a neki su odlučili ne iznajmljivati svoje stambene jedinice u turističke svrhe. 

'Zatvorili smo oko 20 posto smještajnih jedinica za turističko iznajmljivanje jer su vlasnici odlučili iznajmiti te jedinice na dulje vrijeme ili ih ne iznajmljivati uopće, zbog straha od zaraze Covidom. Nadamo se dolasku aviona, boljoj epidemiološkoj slici, ali i produljenju mjera. Svi su uglavnom otpisali ovu sezonu, ali ja se iskreno nadam i ne mogu se pomiriti s time da će sve što smo godinama gradili nestati', izjavila je Grkeš dodavši kako su najviše pogođeni njihovi kolege iz agencija koje su radile isključivo s dalekim tržištima, poput australskog, kanadskog i američkog te vlasnici agencija koje se bave vjenčanjima i eventovima. 

Iako su mnogi godinama upućivali kritike na račun kruzerskih gostiju i gužvi u Gradu koje su im pripisivane, sad se pokazalo kako su i oni vrlo važan čimbenik dubrovačkog turizma koji i zbog nedolaska brodova na kružnim putovanjima trpi gubitke. 

Tako su prihodi od kruzera ove godine, u odnosu na lanjsku, manji za 96 posto, a Lučka uprava Dubrovnik, prema podacima koje su nam dostavili, očekivano bilježi i pad prihoda kad su u pitanju jahte (96 posto manje prihoda), linije (94 posto manje prihoda) i brodske ležarine (63 posto manje prihoda). 

U gruškoj luci su otkazana 362 ticanja brodova koji bi  doveli oko 550 tisuća putnika, a ostvareno ih je devet s kojima je došlo 3 532 putnika. Za usporedbu, prošle godine je ostvareno 486 ticanja brodova koji su doveli preko 768 tisuća gostiju. 

Sreća u nesreći jest to kako je u periodu od siječnja do svibnja 2020. godine najviše kružnih putovanja, njih 73,3 posto, u Hrvatskoj imala upravo Dubrovačko-neretvanska županija. Najviše posjeta stranih brodova za kružna putovanja imala je luka Dubrovnik, a slijede Korčula, Split, Šibenik i Zadar. 

Osim Lučke uprave Dubrovnik, gubitke bilježi i Zračna luka Dubrovnik, baš kao i ostale zračne luke diljem svijeta. Prema izvještaju 'Europskog aerodromskog vijeća' ACI- Europe, od 1. siječnja do 28. lipnja 2020. godine europske zračne luke izgubile su 748 milijuna putnika, dok su hrvatske u prvih pola godine ostvarile gotovo 800 tisuća putnika, dok ih je prošle godine samo u lipnju bilo 1,6 milijuna. 

U prvih sedam dana srpnja, u Zračnoj luci Dubrovnik ostvareno je 7.800 putnika i 272 slijetanja odnosno polijetanja zrakoplova što je povećanje u odnosu na prethodni tjedan za 78 posto u broju putnika i 39 posto u broju operacija, kako su nam odgovorili iz ZL Dubrovnik. 

Ovo su možda i dobre vijesti u novonastaloj situaciji u kojoj nešto više profitiraju auto-destinacije od avio-destinacija među kojima je i Dubrovnik. Stoga i ne čudi kako se sve nade polažu u letove koji bi jedini mogli donekle spasiti ovogodišnju turističku sezonu, donosi Dubrovački dnevnik.