Ugostitelji žele da napojnice 'plaćene' karticama budu neoporezive

Zagrebački hotel Esplanade bio je domaćin Forumu ugostitelja, na kojem je uz uvažene stručnjake te predstavnike državnih institucija i ustanova sudjelovalo dvjestotinjak ugostitelja kako bi dobili više informacija o problematici ključnoj za svoj sektor. Pokrovitelji događanja bili su Nezavisna udruga ugostitelja, Hrvatska obrtnička komora, Nacionalna udruga ugostitelja te Obrtnička komora Zagreb.

Predavanja, panel i konferencija za novinare na kojoj su sudjelovali i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević te direktorica Turističke zajednice Grada Zagreba Martina Bienenfeld otvorili su mnoge vrlo aktualne teme kao što su neoporezivi tretman napojnica, problematika terasa na otvorenom, promjene koje donosi euro, brzorastuća inflacija, galopirajuće cijene energenata…

'Porez i smrt nemoguće je izbjeći, no može li se obuzdati porezna politika vezano uz koncept napojnica u našoj zemlji', jedno je od pitanja na koje su odgovor pokušali pronaći panelisti, piše Glas Istre.

Tri benefita

Problem napojnica pokušava se riješiti od 2019. godine, a u posljednje vrijeme pojavljuju se naznake da bi se to moglo dogoditi tijekom 2023. U čemu je stvar?

U tome da se na napojnice ne plaća porez, ali samo kada je riječ u napojnicama 'ostavljenima' u gotovini. Ako se plaća karticom, onda se i na napojnice plaća porez na dohodak i doprinose. Dakle, ako se napojnica plati karticom, 50 posto iznosa ide državi - moglo se čuti, između ostalog, u raspravi. To je sve veći problem jer oko 90 posto gostiju u restoranima danas plaćaju karticama.

Upućen je stoga prijedlog državnim tijelima da godišnje bude neoporezivo 10 posto iznosa po računu (što bi otprilike pokrivalo napojnice), odnosno do 25.000 kuna po djelatniku, a iznad toga bi se plaćao samo porez na dohodak, bez doprinosa.

Uz problem napojnica neizravno je vezan i problem zadržavanja trenutnog kadra, a kad bi se usvojile predložene zakonske izmjene o napojnicama za djelatnike, to bi značilo i veće prihode. Tri su benefita kad se radi o napojnicama: povećani prihodi zaposlenika u ugostiteljstvu, motivirana radna snaga i kvalitetnija usluga te korist za cjelokupno gospodarstvo kroz osobnu potrošnju. Postavljanje praga od 10 posto po računu moglo bi u Hrvatskoj predstavljati čak i do dvije milijarde kuna dodatnih prihoda na godišnjoj osnovi, koji bi se kroz džepove zaposlenika prelili u domaću ekonomiju, ističu ugostitelji.

Zelena tranzicija

Bilo je riječi i o digitalizaciji u ugostiteljstvu kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kao jednoj od svijetlih točki za oporavak ove branše. Naime, do sada se u sektoru nisu mogla povlačiti bespovratna sredstva, jer se turizam smatrao razvijenom gospodarskom granom, no sada je, po prvi put u povijesti, odobreno nekoliko milijardi kuna koje bi se uložile u turizam, s ciljem digitalizacije i zelene tranzicije. Tvrtka Metro dobar je primjer pozitivne prakse. Prepoznali su veliki prostor za digitalizaciju u ugostiteljstvu i okupili predstavnike HGK, HOK-a, Udruženja ugostitelja Zagreb, Nacionalnu i Nezavisnu udrugu ugostitelja te žele Ministarstvu turizma i sporta ponuditi projekte kroz koje ugostitelji mogu povlačiti svoja sredstva.

Nezaobilazne su bile i opaske da su ugostitelji u posljednjih šest godina doživjeli prvo i jedino dupliranje PDV-a, s 13 na 25 posto, što je, uz drastično poskupljenje ulaznih troškova namirnica od 60 do 100 posto, poskupljenje energenata od 400 posto, jedno od najviših poreznih opterećenja na svijetu i gorući nedostatak radne snage, učinili su njihovo poslovanje neodrživim.

Kako bi se barem neki od spomenutih problema počeli rješavati, organizatori Foruma pripremili su zaključke koje će uputiti tijelima lokalne i državne vlasti. Traže osiguravanje prihvatljivih cijena plina za poduzetnike, porezno rasterećenje i izjednačavanje stope PDV-a na sve ugostiteljske usluge na 13 posto kao jedinu dugoročnu mjeru za oporavak, konkurentnost i rast sektora, potom već spomenuti neoporeziv tretman napojnica…

Nije jednostavno provedivo

- Istarski ugostitelji i Ceh ugostitelja Obrtničke komore Istarske županije od prvog dana zajedno nastoje rješavati probleme s ugostiteljima iz cijele Hrvatske. Istina je da smo povećanjem PDV-a tražili da se on smanji za hranu, što smo i dobili, ali također to tražimo i za piće kako bi pomogli malim kafićima i barovima. Dakle, zajednička je želja da se izjednači PDV na 13 posto za sve ugostitelje i to je za nas jedna vrlo važna stvar i bitna stavka - naglasio je predsjednik Ceha ugostitelja Istarske županije Stanislav Briškoski.

Posebno je naglasio problematiku napojnica koje, smatra i Briškoski, moraju biti neoporezive.

- Tretman napojnica stvar je kvalitetnog i održivog turizma, ali i traženja i dobivanja kvalitetnog radnika. Naime, iz vlastitog iskustva mogu reći da je kartično plaćanje u ugostiteljstvu dostiglo 90 posto svih plaćanja, pogotovo u kvalitetnim objektima. Kada bi gost i želio ostaviti napojnicu, kartičnim plaćanjem to bi bilo tretirano kao bilo koje plaćanje, na što se obračunavaju porezi i prirezi. A ako gost i želi dati napojnicu, ali nema gotovine, ništa od toga, gostu je žao i - ode! Zato u sustavu treba predvidjeti da napojnica bude neoporeziva stavka i da se pri bezgotovinskom plaćanju tretira jednako kao i kada gost izvadi 50 kuna iz džepa i da ih konobaru - istaknuo je Briškoski.

Dodao je, međutim, kako je bio na sastanku u Vladi gdje se upravo o tome razgovaralo te je rečeno kako to zahtjeva promjenu sustava poreza, odnosno fiskalizacije, i upravo stoga nije jednostavno provedivo.

- Vlada RH zna za taj problem i siguran sam da rade na tome da ga riješe, jer su se na to i obvezali, a pogotovo jer su svi suglasni oko pitanja kvalitetnog i održivog turizma i privlačenja kvalitetne radne snage - konstatirao je Briškoski.

Tek za kraj rezimirao je da, uz poskupljenje energenata i mnogih ulaznih stavki, treba razmišljati da se ugostiteljima olakša rad, jer su pokretači ekonomije.

- Nedavno smo imali priliku čitati da i neke velike hotelske kuće zatvaraju objekte tijekom zime zbog prevelikih troškova energenata, pa smatram da zajednički trebamo doći do nekog prihvatljivog rješenja jer sezona je, vjerovali ili ne, pred vratima. Sada je Advent, a već početkom travnja je Uskrs, tako da se mi vrlo brzo moramo pokrenuti, nema predugog odmora, jer moramo krenuti s pripremama za iduću turističku sezonu. I posao nam treba olakšati za dobro svih - zaključio je Briškoski, prenosi Glas Istre.