Ugostiteljima drastično pao promet: Središte Splita prazno

Potrošnja u restoranima u posljednja dva tjedna pala je za oko 60 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Restorani, koji su bili zatvoreni od 19. ožujka do 11. svibnja, i nakon otvaranja imaju puno manji promet, a što su pokazali podaci koje je Index dobio iz Porezne uprave.

Prema njima su u razdoblju od 11. do 24. svibnja ove godine u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane fiskalizirani računi ukupno iznosili oko 328 milijuna kuna, dok su u razdoblju od 13. do 26. svibnja 2019. iznosili oko 874 milijuna kuna.

Index je razgovarao s ugostiteljima iz raznih dijelova zemlje, koji su nam potvrdili gore navedene podatke.

Stipe Jeličić iz Udruženja ugostitelja Split je prokomentirao promet u prva dva tjedna od otvaranja ugostiteljskih lokala.

'Svi koji smo otvorili smo u velikom minusu, sreća je još dok imamo mjere, no ne znam što će biti kasnije, hoćemo li sve skupa izdržati. U restoranima morate plaćati hladni pogon, pa dobavljače, a nemate odakle. Najveći gubitak čeka nas u lipnju. Svi smo se prijavili za kredite koje ćemo otplaćivati 5 godina da bismo mogli preživjeti dočekati 2021. Drugog izlaza ne vidim, ne možemo živjeti od gostiju koji dolaze na kavu i sok. Kupovna moć nam je u inozemstvu. No bojimo se hoće li strane države dopustiti svojim državljanima da dođu ovdje', pita se Jeličić.

Ističe kako je situacija loša u cijeloj Dalmaciji gdje ljudi isključivo ovise o turizmu, a jako je malo lokala koji rade zahvaljujući samo domaćim gostima.

'Ne možemo se osloniti na našeg gosta, i ti naši domaći su živjeli od turizma, rentanja apartmana, brodova, sve je to bilo vezano u jedan lanac koji je pukao. Jako je loše. Očekujemo strane goste kojih zasad nema na vidiku. U Splitu je recimo centar grada potpuno prazan. Stare gradske jezgre su se tijekom godina pretvorile u hotelski smještaj, apartmane, pa ljudi više ne žive u centru, centar grada je sad prazan, Split nije kao Zagreb. Ovdje je centar isključivo baziran na turizmu. Split je postao centar turizma, odavde se ide na izlete, a prije se dolazilo u Split na izlete, mali poduzetnici su jedini zaslužni za to', rekao nam je Jeličić.

Priznaje kako imaju previše ugostiteljskih objekata i apartmana te da su se pretjerano oslonili na turizam, koji je posljednjih godina rapidno rastao.

'Svi koji su zarađivali u turizmu u Splitu trošili bi taj novac po restoranima, koji su luksuz, sad je to skup sport u ovoj situaciji. Razumijem naše ljude, neki su prestrašeni i zbog covida. Ja recimo imam Gradsku kavanu i vidim da nema naše starije klijentele, koji su bili naši redoviti gosti', rekao nam je Jeličić.

Razgovarali smo i s Antom Vlašićem iz Udruženja ugostitelja Dubrovnik, koji nam je rekao da je njima još gora situacija nego u Splitu.

'Puno nam je lošije nego u ostatku Hrvatske jer smo pretežno orijentirani na turiste. Kod nas je otvoreno maksimalno 15 restorana jer prije 15. 6. nitko neće otvoriti. Preko 90 posto restorana je zatvoreno. Imamo jako malo gostiju po ugostiteljskim lokalima koji su otvoreni. Evo razgovarao sam s vlasnicom naše najpopularnije slastičarne. Ona dnevno ima 250 kuna prihoda. Ljudi su izgubili naviku dolaska u lokale, boje se i nemaju novaca', rekao nam je Vlašić.

Navodi da situaciju jedino mogu spasiti turisti i da je zato potrebno otvoriti što više aviolinija jer Dubrovnik nije autodestinacija.

'I dok ne krene nautički turizam, ništa ne možemo. Zasad je jedino dopušten dolazak mega jahtama, a malo je takvih jer ne možemo konkurirati Crnoj Gori, gdje jahtaši toče gorivo bez poreza. Uz to imaju i veće i bolje marine. Mi trebamo što prije oživjeti nautički turizam, s obzirom na to da se kruzeri neće tako lako oporaviti, čak ni oni manji. Treba dopustiti dolazak svim brodovima', kazao je Vlašić.

Na kraju je rekao da želi da se što prije vrati situacija na vrijeme prije korone jer im se, kako navodi, s ograničenjima ne piše dobro.

Danijel Makin iz Udruge ugostitelja Rijeke i Istre ističe pak da je u Istri otvoreno oko 70 posto kafića, dok su restorani uglavnom svi još uvijek zatvoreni.

'Sad se čeka da se otvore ovi sezonski restorani. Kod restorana su problem veliki najmovi, ne znaju što će s radnom snagom, problem su im i limitirani stolovi unutra. Kafićima je lakše, njima treba manje radne snage i manja su ulaganja. No svi koji su otvorili, svima je dosta smanjen promet i do 80 posto manje nego lani u ovo vrijeme', rekao je Makin.

On je ujedno i vlasnik malog hotela s 14 soba u Novigradu, a u zadnja 2 tjedna je imao samo 15 noćenja.

Što se tiče hotela u Istri ističe kako su skoro svi zatvoreni.

'Trebali su 1. 6. otvoriti, no kako Austrija tek 15. 6. otvara granice, odlučili su otvoriti hotele tek nakon 15. 6., a neki i 1. 7. Što se tiče kampova, oni su otvoreni, no ne rade dobro. Recimo kamp Lanterna u Poreču je imao 150 noćenja jučer, a imaju kapacitet od 10.000 mjesta. Situacija je svakako alarmantna, svi se boje. Recimo ne mogu zaposliti ni sezonce, radilo ih je dosta iz Srbije i BiH pa je pitanje što će biti sad ako oni neće moći doći, a inače je buking za srpanj i kolovoz u Istri dobar', ispričao nam je Makin.

Marin Medak, predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja, rekao je da je većina restorana ostvarila između 35 i 55 posto prometa koji su imali prije nego je proglašena pandemija koronavirusa te je sve zatvoreno.

'Slastičarne su malo bolje od restorana. Problem je što nema svadbi i evenata, to je restoranima činilo 25 posto ukupnih prihoda. Ugostitelji se nadaju da će se produžiti mjere za radnike u turizmu i ugostiteljstvu jer bi tad možda i ovi manji restorani mogli opstati. Kafići rade nešto bolje, oni i nemaju toliki trošak najma, puno su manji i lakše će preživjeti nego restorani koji imaju jako skup hladni pogon. Tako da će zasigurno zbog ove krize biti puno više zatvorenih restorana nego kafića', rekao je Medak.

U ugostiteljstvu u Hrvatskoj, navodi, radi oko 100.000 ljudi s uključenim hotelskim restoranima, a siguran je da će mnogi ostati bez posla, piše Index.