U 93. godini života noćas je preminula Ivna Bućan. Vijest o njezinoj smrti objavljena na stranici Collegium Split kroz povijest. Evo što su napisali o njoj:
'Noćas nas je napustila 'zelena teta Ivna'. Ivna Bućan (Peračić) rođena je 14. rujna 1933. god. u Splitu, na Lučcu. U rodnom je gradu završila osnovnu i srednju školu, a diplomirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, te stekla zvanje profesora biologije. U prosvjeti je radila ukupno 45 godina, do umirovljenja 2000. godine, kao nastavnik biologije i kemije. Uz posao učitelja-profesora, kontinuirano radi na osvješćivanju ljudi o potrebi zaštite okoliša, te godinama uporno vodi borbu za zdravi život ljudi, biljki, životinja - prirode.
Na zapuštenom okolišu nove škole Ostrog od 1976. godine prof. Bućan stvara i vodi Školski botanički vrt, 1986. proglašen zaštićenim spomenikom hortikulture, koji danas ima preko 1000 biljnih vrsta. Školski vrt godinama sudjeluje na međunarodnom sajmu cvijeća u Dioklecijanovim podrumima u Splitu, a na njenu inicijativu pokrenut je i Kaštelanski praznik cvijeća, u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću.
U okviru Školskog botaničkog vrta osnovana je i Učenička zadruga Maslina, koja njeguje mnoge sorte maslina iz svih mediteranskih zemalja.Ivna Bućan punih je 11 godina obnašala dužnost predsjednice stručnog povjerenstva obrazovnog programa 'Slušaj kako zemlja diše' koju provodi Ministarstvo obrazovanja i znanosti i HRT, a godinama je bila stručna savjetnica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Splitsko-dalmatinske županije.
Godine 1992. osniva i vodi kao dugogodišnja predsjednica prvu ekološku udrugu u Kaštelima Lijepa naša Kaštela, a koja je 2005. dobila Nagradu grada Kaštela. Godine 1998. utemeljuje i vodi prvi Biblijski vrt u Hrvatskoj kao i Udrugu biblijski vrt Stomorija, a koja je 2008. dobila Nagradu grada Kaštela.
Profesorica Bućan godinama pokreće i vodi brojne akcije na unapređenju životnog okoliša i kulture življenja, okuplja brojne stručne suradnike i ljubitelje prirode, aktivno sudjeluje na brojnim stručnim skupovima i ekološkim i edukativnim akcijama, te njeno ime postaje sinonim za zaštitu prirode. Kao ekološki aktivist potiče ljude da se organiziraju u traženju zaštite prava čovjeka na zdrav okoliš, čisti zrak, vodu i more.
Hrabro se suprotstavlja državnim i privatnim moćnicima i zagađivačima (protiv termoelektrana na ugljen u bivšem Jugovinilu i na otoku Čiovu, deponiranja azbesta u bivšem Salonitu, širenja kemijske industrije, naftnog terminala u Sućurcu, spaljivanja komunalnog otpada u tvornici cementa Sveti Juraj Cemex, odlagalište otpada u napuštenim kamenolomima...).
Njenom inicijativom i stvaralačkom energijom animirane su brojne generacije učenika, njihovih roditelja pa i nastavnika, s ciljem podizanja ekološke svijesti zaštite okoliša. Utemeljila je i treći Botanički vrt - Vrt autohtone flore i vegetacije Kozjaka, 2010. godine.
Profesorica Bućan zasluženo je dobitnica niza vrijednih nagrada: Nagrada Grada Splita 1985.Nagrada Tehničke kulture Hrvatske-Sabor Hrvatske 1990.- Nagrada Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša 1995. (Ekološki Oskar)- Nagrada Kaštelanka godine - pučka nagrada slušatelja Radio Kaštela 1995.- Državna nagrade Ministarstva odgoja i obrazovanja 'Ivan Filipović'- za životno djelo 1996.- Posebno priznanje Entente florale - Brussels 2002.- Nagrada Grada Kaštela za životno djelo 2004.- Nagrada Europske federacije turističkog novinarstva 'Pero prijateljstva“'2005.- Europska povelja F.E.S.T. zasluge za turizam 2005.- Državna nagrada za životno djelo 'Ivo Horvat' Ministarstva kulture Republike Hrvatske. (nagrada dodijeljena 22. svibnja, na Dan zaštite prirode i Svjetski dan prirodne baštine.) - za iznimna postignuća u očuvanju prirode, 2006.- Nagrada Splitsko-dalmatinske županije za životno djelo- Nagrada Slobodne Dalmacije za životno djelo 2021.', napisali su.
