Udruga Franak svakodnevno prati sudsku praksu na općinskim sudovima vezano za predmete s konvertiranim CHF kreditima.
'Možemo zaključiti nakon prvog vala presuda poslije odluke proširenog vijeća VSRH Rev-457/2025 da se na općinskim sudovima događa svojevrsna mini revolucija, budući da značajan broj sudaca ne sudi u skladu s tom odlukom, nego sudi u skladu s pravom EU-a odnosno presudama Suda EU te u skladu s izdvojenim mišljenjima četvorice sudaca koji se nisu složili s arbitrarnom i diskriminirajućom odlukom devetorice sudaca proširenog vijeća.
Pronašli smo dosad 30 presuda nakon donesene odluke Rev-457/2025, od čega ih je čak 16 na puno obeštećenje, a 14 samo na iznose zateznih kamata. Kao posebno dobar dan za potrošače navodimo ponedjeljak 6. srpnja, kada je prema našim saznanjima doneseno ukupno 7 prvostupanjskih presuda za konvertirane CHF kredite među kojima je čak 5 različitih sudaca na različitim sudovima presudilo da potrošači koji su konvertirali svoje CHF kredite na temelju zakona imaju pravo na puno obeštećenje.
Time se potvrđuje pravilo iz presude Suda EU 'Han-Invest' da odluke proširenog vijeća VSRH nisu obvezujuće niti za jednog suca, za razliku od presuda Suda EU koje su apsolutno obvezujuće. Svaki sudac je potpuno slobodan u svojem radu i on ima pravo suditi drugačije nego što je odlučilo prošireno vijeće VSRH u presudi Rev-457/2025, posebice ako se pozove na presude Suda EU C-118/17 i C-452/18.
Pozivamo sve suce općinskih sudova da svoje presude donose u skladu s hrvatskim zakonima i Ustavom, u skladu s Direktivom 93/13 i presudama Suda EU te u skladu s Konvencijom za ljudska prava, kao i u skladu s izdvojenim mišljenjima četvorice sudaca, a ne na temelju protupravne, neustavne, arbitrarne i diskriminirajuće odluke devetoro sudaca proširenog vijeća VSRH Rev-457/2025, koja će vrlo vjerojatno biti ukinuta na Ustavnom sudu.
Osim toga, pozivamo suce županijskih sudova, ali i suce Vrhovnog suda RH da ne donose više nikakve odluke u predmetima s konvertiranim kreditima prije nego što Ustavni sud ne odluči o tomu je li odluka proširenog vijeća ustavna, je li ona u skladu s Konvencijom za ljudska prava i presudama Suda EU ili je ta odluka arbitrarna i diskriminirajuća, zbog čega sve presude utemeljene na takvom pravnom shvaćanju VSRH moraju biti ukinute i preinačene u korist hrvatskih potrošača tužitelja s konvertiranim kreditima.
Dodatno je bitno i pitanje troškova koje Vrhovni sud RH nije riješio, gdje velika većina sudaca koji dosuđuju samo zatezne kamate istodobno presuđuju da banke moraju snositi puni trošak sudskoga postupka odnosno da moraju tužiteljima nadoknaditi njihove troškove, a jedno od najboljih obrazloženja za takav način suđenja dao je sudac Ivo Đuratović na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, što je potpuno u skladu i s presudom Suda EU C-224/19, citiramo:
'Prema stavu ovog suda tuženiku kao trgovcu se ne može priznati nikakvo pravo na razmjerno sniženje troškova postupka koje je dužan naknaditi tužiteljici kao potrošaču, već tužiteljica ima pravo da joj tuženik naknadi pune troškove postupka, i to prema onoj vrijednosti predmeta spora sa kojom je uspjela u parnici. Drugačijim tumačenjem sud bi potrošače u stvari odvraćao od traženja sudske zaštite prema trgovcima, što bi bilo protivno pravilima javnog poretka kojima se osigurava visoki stupanj zaštite potrošača. Osim toga, na taj način bi trgovac – makar posredno – u konačnici ostvario djelomičnu korist od toga što je potrošaču nametao ništetne ugovorne odredbe (kroz to što bi mu se umanjivala obveza naknade troška postupka), što je bez daljnjeg neprihvatljivo i protivno sustavu zaštite potrošača jer trgovac nikakvu korist od nepoštenih i ništetnih ugovornih odredbi ne smije imati, naime jedino na taj način se trgovca odvraća od nametanja nepoštenih ugovornih odredbi potrošačima za ubuduće.'
Na kraju, zahvaljujemo sucima općinskih sudova na njihovoj moralnosti, na poštenju te na posvećenosti pravu, budući da i po cijenu ukidanja presuda sude u skladu s pravom i u skladu sa svojom savješću! S takvim sucima ima nade za Republiku Hrvatsku da konačno postane prava europska zemlja, a ne država u vlasništvu banaka i njihovih moćnih institucionalnih apologeta', stoji u priopćenju.
